Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas pred poslanicima obrazlaže svoj predlog da se aktuelni zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković ponovo imenuje na to mjesto.
Milatović je, obrazlažući predlog, naveo da je postupak utvrđivanja kandidata sproveden u skladu sa zakonom, kroz konsultativni proces sa naučnim i stručnim institucijama, kao i nevladinim organizacijama čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda. Dodao je da je, sa ciljem povećanja transparentnosti, 1. oktobra uputio javni poziv zainteresovanim institucijama i organizacijama da dostave obrazložene predloge kandidata za zaštitnika.
Prema njegovim riječima, biografija i reference Siniše Bjekovića potvrđuju njegovu stručnost, kao i da je opravdao povjerenje koje mu je ranije dato. Milatović je istakao da su nepristrasnost i integritet ključne vrijednosti institucije zaštitnika ljudskih prava, te izrazio uvjerenje da će Bjeković, ukoliko bude imenovan, funkciju obavljati u skladu sa zakonom.
Poslanici raspravljaju o predlogu Milatovića.
Tokom rasprave u Skupštini, poslanica Zoja Bojanić Lalović (DPS) ocijenila je da je riječ o veoma važnom pitanju i instituciji od izuzetnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana. Ona je navela da Bjeković ima izuzetnu biografiju, te da su njegovi stavovi i mišljenja o pojedinim temama koje se tiču ranjivih kategorija bili značajni i ostavljali prostor za unapređenje određenih aspekata društva.
Bojanić Lalović je istakla da su u izvještajima zaštitnika prepoznati izazovi u obrazovnom sistemu, koji su, kako je navela, pomogli nadležnima da se tim problemima bave, kao i da su studentski i učenički domovi bili tema koju je, prema njenim riječima, posebno jasno sagledao.
Istovremeno, ukazala je da je od 2020. godine bilo više događaja na koje zaštitnik nije reagovao, navodeći, između ostalog, slučajeve nasilja, pitanja u vezi sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, kao i napade na medije, urednike i novinare. Kao primjere izostanka reakcije pomenula je i događaje poput iscrtavanja trobojki, dodjele Miroslavljevog jevanđelja Milutinu Mićoviću, kao i izjavu mitropolita Joanikija da je Crna Gora „projektovana kao mala Ukrajina“.
Ona je navela i da, prema njenom stavu, nije bilo adekvatne reakcije ni u vezi sa pitanjem vjerske indoktrinacije maloljetne djece, kao ni tokom događaja na Cetinju 5. septembra 2021. godine, kada su održani protesti. Takođe je podsjetila i na izostanak reakcije povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.
Bojanić Lalović je ocijenila da ćutanje institucije zaštitnika u takvim situacijama može ostaviti utisak opreza ili nespremnosti da se zauzme jasan stav u politički osjetljivim okolnostima, te da to, kako je navela, utiče na povjerenje građana u institucije.
Milatović je, odgovarajući na izlaganje Bojanić Lalović, kazao da je saglasan da institucije u Crnoj Gori nijesu nezavisne u onoj mjeri u kojoj bi trebalo da budu, ali je dodao da se ne može zanemariti stanje prije 2020. godine. Naveo je da su bivša predsjednica Vrhovnog suda, bivši predsjednik Privrednog suda, kao i bivši direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost u fazi procesuiranja.
„Problem Crne Gore je sljedeći – istina koju vi izgovarate je poluistina, kao što drugi dio izgovara takođe poluistine, a za Crnu Goru i bolji život treba nam puna istina“, rekao je Milatović.
On je saopštio i da je u toku izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, kojim bi ova institucija, kako je naveo, dobila veća ovlašćenja. Pozvao je parlament i Vladu da taj zakon bude usvojen u što kraćem roku.
Na Milatovićevo izlaganje reagovala je Bojanić Lalović, poručivši da kao predsjednik Crne Gore treba da se uzdigne iznad političkih i društvenih podjela. Navela je da je govorila o osjećaju dijela građana da nijesu zaštićeni od sistema, da im je ugroženo dostojanstvo, te da su izloženi medijskoj hajci i političkom marketingu. Dodala je i da se, kako je kazala, Crnogorci često nazivaju pogrdnim imenima, ističući da to ne bi smjelo biti prihvatljivo.
U raspravi je učestvovala i poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković, koja je kazala da je u prethodnih 30 godina zapošljavanje bilo vezano za partijsku pripadnost, navodeći da su se poslovi dobijali uz člansku kartu DPS-a. Govorila je i o policijskim intervencijama tokom protesta, ističući da je, kako je rekla, bježala kako bi sačuvala život.
Marković je navela da je uvrijeđena Milatovićevom izjavom da i sa te strane dolaze „poluistine“, te je saopštila da će poslanički klub Pokreta Evropa sad podržati imenovanje Siniše Bjekovića za zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Poslanica DPS-a Nela Savković-Vukčević podsjetila je na više incidenata, među kojima su spaljivanje lutke sa likom Andreja Nikolaidisa, uzvikivanje poruka „Nož, žica, Srebrenica“ u Podgorici, kao i hapšenja turskih državljana. Ona je kazala da je u tim slučajevima očekivala jasnu i odlučnu reakciju institucije Zaštitnika ljudskih prava, ističući da ombudsman mora reagovati nedvosmisleno.
Savković-Vukčević je u završnoj riječi kazala da je upravo za vrijeme vladavine Mila Đukanovića Bjeković dobio priliku da pokaže kako se štite i brane ljudska prava.
Poslanica Pokreta Evropa sad Nađa Laković ocijenila je da je stanje u oblasti ljudskih prava tokom vladavine DPS-a bilo lošije nego danas. Navela je da se, prema njenim riječima, trenutno ispravljaju naslijeđeni problemi i da se sistem dovodi u red. Laković je kazala da smatra da Siniša Bjeković svoj posao obavlja korektno i uz maksimalan angažman, dodajući da, kako je navela, pojedini u DPS-u nijesu bili zadovoljni jer on nije postupao kao njihov politički poslušnik.
