S proljećem dolaze sunce, cvjetanje prirode – i kašalj. Dok ga mnogi pripisuju alergijama ili sezonskoj promjeni vremena, pulmološkinja dr Nena Milačić u Bojama jutra na Televiziji Vijesti upozorava da kašalj ne treba olako shvatiti – posebno kada potraje duže ili se ponavlja iz godine u godinu.
„Kašalj nije bolest, već odbrambeni mehanizam organizma koji ukazuje da nešto nije u redu“, kaže Milačić.
Ako traje više dana, posebno uz simptome poput temperature, umora, gubitka kilograma ili iskašljavanja sukrvice – vrijeme je za posjetu ljekaru. Starije osobe i hronični pacijenti treba da budu dodatno oprezni.
Proljećni kašalj se često potcjenjuje i pripisuje alergijama, ali iza njega može da stoji i infekcija – uključujući upalu pluća.
„Kod osoba koje već imaju astmu, simptomi mogu proći neopaženo i ljekaru, jer se ne mora uvijek čuti upala pluća stetoskopom“, objašnjava Milačić.
Zato su laboratorijske analize – krvna slika, CRP – važne za razlikovanje alergije od infekcije.
Kašalj može biti suv ili produktivan, bez obzira na uzrok. Alergijski sinusitis, na primjer, može izazvati slivanje sekreta u donje disajne puteve i time produktivan kašalj.
Nema strogog pravila, zbog čega je važno ne praviti pretpostavke bez pregleda.
„Ako kašalj traje duže od pet-šest dana, treba se obratiti ljekaru“, kaže Milačić.
Ako se simptomi ponavljaju iz godine u godinu, preporučuje se testiranje na inhalacione i nutritivne alergene, kao i analiza nivoa IgE antitijela.
„Nisam pobornik sirupa, ali nekom pomognu“, kaže Milačić.
Umjesto toga, preporučuje inhalacije fiziološkim rastvorom, korišćenje suplemenata, dovoljno odmora i umjerenu fizičku aktivnost. Samoliječenje sirupima često prikrije, ali ne rješava problem.
Zbog promjenjivog vremena, virusi su aktivni i u proljećnim mjesecima.
„Dešava se da i do devet od deset pacijenata u ambulanti ima upalu pluća – najčešće virusnu, atipičnu“, otkriva Milačić.
Iako često blage, takve upale zahtijevaju terapiju i mirovanje.
„Pluća su emotivni organ“, naglašava dr Milačić.
Hronični kašalj koji ne prolazi može biti posljedica stresa, posebno kod osoba koje su emotivno osjetljivije.
Astma, na primjer, često reaguje upravo na stres.
