Direktor Media centra Goran Đurović saopštio je da su poslanicima, presjedniku Vlade Milojku Spajiću i ministarki za evropske poslove Maidi Gorčević danas dostavili inicijativu kojom traže da se ne usvajaju izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama.
„Media centar poziva poslanika da na predstojećem zasijedanju Skupštinie Crne Gore glasaju protiv usvajanja izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama. Ovo iz razloga jer Skupština Crne Gore ne treba da usvaja propise koji se kose sa obavezama Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji i koji su ocijenjeni negativno od strane Evropske komisije, što je upravo slučaj sa predloženim Zakonom o elektronskim komunikacijama. Media centar očekuje od predsjednika Vlade i ministarke za evropske poslove da svojim javno saopštenim stavom podstaknu poslanike da se uzdrže od glasanja za propise koji nisu usaglašeni sa pravnim propisima EU“, navodi Đurović.
Ukazuje da se predloženim izmjenama Zakona, koji je vraćen Skupštini od strane predsjednika Crne Gore Jakov Milatovića, predviđa da Vlada, umjesto Skupštine, ima odlučujuću ulogu u izboru ključnog upravljačkog organa, Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.
„Ove izmjene bi stvorile mogućnost neprimjerenog političkog uticaja na rad Agencije što direktno urušava samostalnost i nezavisnost ove institucije i potpuno je suprotno Direktivi 2018/1972/EU o Evropskom elektronskom komunikacionom zakoniku“, ističe Đurović.
Direktiva EU, kako je kazao, jasno propisuje da nacionalna regulatorna tijela moraju biti nezavisna u svom radu.
„Jedno od 2 završna mjerila u pregovaračkom poglavlju 10 (Informatičko društvo i mediji) je: ‘Usklađenost crnogorskog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU o nezavisnosti nacionalnog regulatornog tijela za elektronske komunikacije (EKIP) i s pravnom tekovinom o audiovizuelnim medijskim uslugama'“, navodi Đurović.
Poručuje da je obaveza Crne Gore da zakonskim rješenjima osigura nezavisnost regulatornog tijela za elektronske komunikacije, a to je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.
„Do sada je Skupština birala članove ključnog upravljačkog tijela Agencije (a to je Savjet) na konkursu a izglasanim zakonom, kojeg nije potpisao predsjednik države, je predviđeno da Vlada bira članove Savjeta na konkursu. Media Centar je saglasan sa stavom Evropske komisije i predsjednika Crne Gore da je predloženo rješenje suprotno direktivi EU i gore od postojećeg te da ne nudi veću nezavisnost Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost“, navodi direktor Media centra.
Đurović je ocijenio da još uvijek važeći Zakon o elektornskim komunikacijama, koji ključnu ulogu u izboru članova Savjeta Agencije daje Skupštini, nesporno treba unaprijediti u dijelu izbora članova Savjeta, kako bi se ojačala njegova samostalnost i u tom pravcu se, kako je kazao, mogu usmjeriti napori poslanika koji su predložli izmjene zakona.
„Izbor članova Savjeta Agencije u Skupštini, uz uvođenje kategorije ovlaštenih predlagača i dodatne kriterijume kojima se garantuje samostalnost članova Savjeta, je bolji put u odnosu na predloženo rješenje kojim Vlada bira članove Savjeta na javnom konkursu. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, opravdana je sumnja da bi se Vlada opredijelima da izabere članove Savjeta po partijskim preferencama dok je Skupština makar kod nedavnih imenovanja u pravosuđu pokazala malo veći stepen odgovornosti. To je upravo razlog zašto je Evropska komisija protiv izmjena Zakona na način kako je to skupštinska većina uradila prilikom usvajanja zakona u decembru prošle godine“, navodi Đurović.
Poručuje da se postupak imenovanja i razrješenja članova upravljačkih organa regulatora elektronskih komunikacija mora pažljivo koncipirati, „jer se prostor za neprimjeren uticaj političkih partija mora svesti na najmanju moguću mjeru“.
„Nadležno Ministarstvo ekonomskog razvoja planiralo je izradu novog Zakona o elektornskim komunikacijama kako bi se ovaj propis usagalsio sa direktivama EU. Nekoordinirane i preuranjene inicijative poslanika mogu dovesti do pogoršanja situacije u procesu pristupa naše države Evropskoj uniji i proizvesti dodatne obaveze u pregovaračkom poglavlju 10 (Informatičko društvo i mediji)“, piše Đurović.
Dodatno je, smatra, problematično što su izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama donijete bez prethodne javne rasprave i konsultacija se Evropskom komisijom.
„Predlagači izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama ne treba da insistiraju na usaglašavanju ovog propisa sa Zakonom o državnoj upravi kojeg je 2018. godine donio DPS uprkos protivljenjima nevladinih organizacija i drugih institucija“, kazao je direktor Media centra.
Smatra da, umjesto da se ide u primjenu člana 87 Zakona o državnoj upravi, poslanici treba da urade suprotno i izmijene taj član i uklone Agenciju za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost iz kruga državnih agencija i fondova čije upravljačke organe bira direktno Vlada. Time se, kako je kazao, „suštinski ide ka ispunjavanju naših obaveza u pristupanju EU“.
„Poslanici treba da imaju na umu da samostalnost i nezavisnost Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost neće biti veća ukoliko se usvoji predloženi Zakon već manja“, navodi Đurović.
Ocjenjuje da su skupštinska većina i pojedine opozicione partije napravile značajne rezultate u ispunjavanju ključnih obaveza Crne Gore u pristupanju EU.
„Nedavna imenovanja u pravosuđu i ona koja se očekuju ovih dana, ne treba da budu praćena zakonodavnim i bilo kakvim drugim akcijama koje mogu stvoriti negativan utisak kod Evropske komisije, što će se neminovno desiti ukoliko se donose propisi suprotni direktivama EU“, kaže Đurović.
Rekao je da je Media centar spreman da pruži podršku zainteresovanim poslaničkim klubovima i pripremi tekst izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama kojim bi se Skupštini ostavila dosadašnja ovlaštenja u imenovanju članova Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, ali i uvela nova procedura koja podrazumijeva uvođenje kategorija ovlaštenih predlagča članova Savjeta i dodatnih kriterijuma za članove Savjeta, kojima se smanjuje prostor za neprimjereni partijski uticaj.
