Milijarderi na listama Forbsa najveći dio bogatstva drže u akcijama kompanija koje su osnovali. Kako se cijene tih akcija kreću, tako se kreće i njihovo bogatstvo. To kod nas nije slučaj, jer privatne kompanije uglavnom nijesu akcionarska društva i nemaju akcije izlistane na domaćoj, pa ni na nekoj od svjetskih berzi. Da bi se utvrdila njihova vrijednost moraju se analizirati bilansi tih preduzeća i upoređivati, što je veliki i dugotrajan posao, kaže Biljana Matijašević, urednica izdanja Forbs za Crnu Goru , govoreći o listama najbogatijih ljudi na svijetu po kojima je ovaj ekonomski magazin i možda najpoznatiji.
Matijašević ističe da su prve reakcije u Crnoj Gori na online izdanje Forbsa veoma povoljne i da se čitaoci javljaju sa pozitivnim komentarima, jer je im je pružena prilika da na svom jeziku čitaju o najbogatijim ljudima u svijetu, interesantnim biznis idejama, tehnološkim izazovima…
Šta je to po čemu se Forbs izdvaja od ostalih medija?
Misija Forbsa je da daje ljudima znanje, resurse, inspiraciju i veze koje su im potrebne da postignu uspjeh. I to je ono po čemu je Forbs prepoznat u svijetu i što ga čini drugačijim od ostalih medija.
Prisutan je u više od 70 zemalja i sinonim je za vrhunsko ekonomsko novinarstvo i izuzetno razumijevanje globalnog poslovnog okruženja.
Forbs je osnovan 1917. godine i više od jednog vijeka pruža dubinske uvide u svijet biznisa, ekonomije, investicija i inovacija. Istražuje uspješne preduzetnike, analizira globalne i lokalne trendove i kreira priče koje motivišu i oblikuju lidere širom svijeta.
Kakve su prve reakcije od pokretanja digitalnog izdanja u Crnoj Gori?
Od sredine novembra, zahvaljujući United Media group, Forbs je prisutan i u Crnoj Gori i zemljama regiona – Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji.
U Crnoj Gori je onlajn izdanje Forbsa pokrenuto u saradnji sa “Vijestima” i prve reakcije prevazilaze očekivanja. Ljudi se javljaju sa pozitivnim komentarima, jer je im je pružena prilika da na svom jeziku čitaju o najbogatijim ljudima u svijetu, interesantnim biznis idejama, tehnološkim izazovima… sve ono što nudi Forbs internešnel.
Ima li u Crnoj Gori dobrih biznis ideja, preduzetnika kojima treba medijska podrška da bi krenuli sa svojim poslom?
Naravno da ima. Na sajtu Forbsa smo već promovisali nekoliko njih, a takvih priča biće još. Cilj je da promovišemo naše preduzetnike, inovatore, dobre biznis ideje i tako budemo “prozor u svijet” za naše poslovne ljude. Osim toga, želimo da našim poslovnim ljudima približimo način poslovanja velikih svjetskih korporacija i najpoznatijih biznismena, kako bi na taj način mogli da unaprijede svoj biznis i otklone sve nedostatke u menadžmentu.
Koliko građane danas zanimaju ekonomske priče?
Čitaju se, ali manje nego političke priče i crna hronika. Ali to je i razumljivo, s obzirom na nizak standard naših građana koje iz sfere ekonomije interesuje samo to da li će biti povećane plate i penzije i da li će cijene u prodavnicama rasti. Sa jačanjem crnogorske ekonomije jačaće i životni standard, a Forbs tome može dati značajan doprinos kroz promociju crnogorskih preduzeća i preduzetnika.
Magazin Forbs je veoma poznat po svojim listama i rangiranjima, uključujući liste najbogatijih. Kakve sve inače liste objavljuje Forbes?
Forbs redovnu ažurira liste najbogatijih ljudi u svijetu. U novembru su, na primjer, među deset najbogatijih Ilon Mask, Bernar Arno, Džef Bezos, Mark Zakerberg, Bil Gejts…
Njihovi bogatstvo se mjeri milijardama dolara.
Osim najbogatijih ljudi u svijetu, Forbes objavljuje i mnoge druge liste, kao što su: najbogatiji fudbaleri, NBA igrači, zatim najuticajnije osobe ispod 30 godina, među kojima je naša Tamara Rađenović. Tu je i lista najmoćnijih žena u svijetu, najboljih poslodavaca, restorana i barova…
Da li se kod nas mogu očekivati liste najbogatijih?
Milijarderi na listama Forbsa najveći dio bogatstva drže u akcijama kompanija koje su osnovali. Kako se cijene tih akcija kreću, tako se kreće i njihovo bogatstvo.
To kod nas nije slučaj, jer privatne kompanije uglavnom nijesu akcionarska društva i nemaju akcije izlistane na domaćoj, pa ni na nekoj od svjetskih berzi. Da bi se utvrdila njihova vrijednost moraju se analizirati bilansi tih preduzeća i upoređivati, što je veliki i dugotrajan posao.
Iz dosadašnjeg iskustva znamo da su u regionu najbogatiji političari, državni funkcioneri i “pobjednici tranzicije”, odnosno biznismeni povezani sa bivšim vlastima koji su bogatstvo stekli na sumnjiv način tokom tranzicionog perioda kad je propao veliki broj državnih preduzeća, a hiljade radnika ostalo bez posla.
Za političare i državne funkcionere postoje podaci o imovini na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), jer su obavezni da ih dostavljaju. Međutim, te podatke niko ne kontroliše pa je pitanje koliko su tačni.
Svakako, Forbs će se na regionalnom nivou potruditi da napravi ovakve liste.
