Stabilna, evropska i građanska vlada može za četiri godine da ispuni sve reforme iz procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU), ali je upitno da li će Crna Gora dobiti takvu vladu, kazala je bivša ministarka evropskih poslova i članica BIEPAG-a Jovana Marović.
Marović je to rekla tokom panela “Efekti i rezultati novog pregovaračkog okvira i novi modeli evropskih integracija”, na konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), fondacije Fridrih Ebert (FES) i Regionalne akademije za demokratski razvoj (ADD) “Vrijeme da krenemo dalje – 20 godina od samita u Solunu“.
On je ukazala da postoje tri seta okolnosti zbog kojih Crna Gora i nakon 11 godina pregovora nije dio EU.
“Prvo, od početka pregovora nijesam uočila da postoji istinska volja da se smanji jaz između tehničkog i političkog dijela procesa pregovora. Imamo uspjeh u tehničkom, ali ne u političkom dijelu. Mi još govorimo o tome da li političke partije imaju volju i želju da se priključe EU”, navela je Marović.
Ona je rekla da se, s druge strane, EU zalaže za princip napredovanja na osnovu zasluga, ali da ga u praksi ne primjenjuje.
Kako je dodala, treći set okolnosti odnosi se na to da ni EU ni političke elite nemaju jasnu viziju “kuda dalje sa državama Zapadnog Balkana”.
“Moje nedavno iskustvo u Vladi Crne Gore pokazuje da političke partije na prvo mjesto stavljaju svoje interese. Evropske integracije samo su mantra kako bi se dobijali glasovi građana”, pojasnila je Marović.
Ona je rekla da, iako ogromna većina građana podržava članstvo u EU, političke partije ne mogu da postignu konsenzus oko najvažnijih pitanja koja bi trebalo da ubrzaju proces evropskih integracija.
“Prvenstveno mislim na prelazna mjerila iz poglavlja 23 i 24 koja smo dobili prije deset godina. Tokom prošle godine svaka od političkih partija makar jednom je blokirala jedno od imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija. Bez tog političkog dijela ne možemo ubrzati evropske integracije”, naglasila je Marović.
Ona je rekla da najveća odgovornost jeste na Vladi, ali i da političke partije snose odgovornost za to što Crna Gora i dalje nije ušla u završnu fazu procesa pregovora.
Marović je navela da Crna Gora ima stopostotnu usaglašenost zajedničke spoljne i bezbjednosne politike sa EU, ali da nije jasno šta je time dobila.
“Kako to EU vrednuje, ako jedna država ima određene štete zbog tog usaglašavanja, a druga samo ima manju ocjenu u godišnjeg izvještaja”, upitala je Marović.
Ona smatra da nova metodologija suštinski nije promijenila ništa u pristupnom procesu Crne Gore .
Marović je kazala da ne vidi da je nova metodolgija, bez aktivnijeg učešća na terenu država članica, bez sankcija i podsticaja, bez klasterskog izvještavanja, suštinski išta promijenila u cijeloj priči.
“Najznačajniji problem ostaje – previše okvira za integraciju a premalo integracija. Prije godinu smo potpisali tri sporazuma (u sklopu Berlinskog procesa) koji nam nijesu donijeli ništa suštinski novo. Ako je zajedničko regionalno tržište primaran okvir za integraciju, onda se postavlja pitanje da li Crna Gora mora vječito da čeka one manje spremne države”, kazala je Marović.
Cijela situacija u Crnoj Gori je, prema njenim riječima, poraz Evropske unije.
“Ne možete kriviti samo države Zapadnog Balkana za manjak demokratije”, kazala je Marović.
Ona je rekla da je nemoguće odrediti da li će bilo koja država do 2030. godine biti spremna da bude u EU, ali da je moguće za svaku državu ponaosob napraviti mape puta.
“Stabilna, evropska i građanska vlada u Crnoj Gori može za četiri godine da ispuni sve reforme. To je suština, da li ćemo dobiti takvu vladu, zaista ne znam i nijesam sigurna”, zaključila je Marović.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za evropsku politiku (CEP) iz Srbije, Srđan Majstorović, naveo je da bez političke volj nema mogućnosti da se ostvari napredak u evropskim integracijama.
“U protekih 20 godina, postojala je neka vrsta kohabitacije, manjka političke volje sa obije strane – i EU i Zapadnog Balkana. Nestalo je kredibiliteta. Niko ovdje nije pokazao kapacitet da vjeruje da će doći do napretka”, kazao je Majstorović.
On je naveo da 20 godina od Samita u Solunu predstavljaju sjajnu priliku da se “ponovo sjedne” i definiše budućnost Evrope nakon 2030. godine, kao i da takva vrsta “ponovnog obnavljanja zavjeta” može biti simbolična, ali i znak povratka kredibiliteta cijelom procesu.
Prema njegovim riječima, EU ostaje ozbiljno posvećena strateškoj važnosti procesa proširenja.
“Nama je potreban neki novi ugovor, neki nju dil /New deal/ na osnovu kojeg ćemo načiniti naredne korake, ali opet bez jasne političke principijelnosti, koju trenutno ne prepoznajem, teško ćemo napraviti te korake”, ocijenio je Majstorović.
Viši istraživač u Albanskom insitutu za međunarodne studije, Ledion Krisafi, naveo je da je proteklih godinu i po ta država napravila značajne iskorake, što nužno ne mora biti direktno vezano za otvaranje procesa pregovora sa EU.
“Ono što Albanija sada radi ima veze sa reformom pravosudnog sistema koja traje već nekoliko godina i koja je u potpunosti promijenila imidž države”, kazao je Krisafi.
On je rekao da je u proteklih nekoliko mjeseci povećan broj prijava za korupciju, organizovani kriminal, ali i da se poslala poruka da ne postoje nedodirljivi misnistri, političari pa ni premijeri.
“Ja tako vidim proces, ne toliko direktno vezan za proces pregovaranja i pridruživanja, koliko da ima veze sa pravosudnim reformama”, naveo je Krisafi.
Govoreći o izmijenjenoj metodologiji za pristupanje Uniji, on je kazao da EU ne želi Zapadni Balkan koji može predstavljati problem na terenu.
“Zemlje kao što je Srbija, koje imaju autoritarne režime, bez obzira na metodologiju, teško da mogu očekivati da budu dio EU. Dakle dosta zavisi od nas”, rekao je Krisafi.
On je kazao da nova metodologija može biti put ka EU i način da Unija razriješi sopstvene dileme i probleme.
“Ako gledamo prethodnu metodologiju, imamo Crnu Goru, gdje je situacija bolja u odnosu na Srbiju. Metodolija nema mnogo veze sa time što država radi. Ako EU želi da za šest, sedam godina Zapadni Balkan učini dijelom EU, oni će to uraditi bili mi spremni ili ne”, kazao je Krisafi.
Izvršni direktor Instituta za evropsku politiku Kosova, Demuš Šaša, rekao je da je Kosovo na putu ka pristupanju od početka povezano sa dijalogom sa Srbijom, kao i da je naredni korak ka dobijanju kandidature za Kosovo čvrsto vezan za napredak u dijalogu.
“Kada je u pitanju metodologija za proširenje, mislim da nakon četiri godine može da se sudi o ivzjesnoj politici. Najavljeno je da će nova metodologija biti predvidljivija. Imaćemo kredibilniji i dinamičniji proces“, rekao je Šaša.
On je ocijenio da su, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, vidljive promjene u proširenju.
„Desilo se nešto što je bez presedana kada je riječ o proširenju. Do kraja godine, Ukrajina će početi sa pregovorima. Dakle, od momenta kada su Ukrajina i Moldavija predale aplikaciju do vremena kada će početi pregovore proći će 20 mjeseci“, naveo je Šaša dodajući da je to dosad rekord.
Prema njegovim riječima, EU nikada u istoriji proširenja nije djelovala tako brzo i predvidljivo kada je u pitanju proširenje, navodeći da je razlog za to ruski predsjednik Vladimir Putin, a što ukazuje da proces proširenja “ide dalje od papira i dokumenata”, odnosno da politika diktira sve.
U narednih nekoliko mjeseci EU će, kako je dodao, imati jedinstvenu priliku da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom i da Kosovu da status kandidata, ali i potrebu da napreduje u pregovorima sa svim zemljama u regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu (BiH).
“Nadam se da će lideri prepoznati kapital proširenja EU i kakav će to mir, prosperitet i stabilnost regionu donijeti”, zaključio je Šaša.
Koordinator Inicjative za praćenje evropskih integracija BiH, Edo Kanlić, rekao je da je datum početka pregovora sa EU važno pitanje za BiH, ali da je za njega lično važniji kapacitet državnih institucija da vode pregovore, čak i u tehničkom dijelu.
“Institucijama nedostaje znanja i kapacietet u određenim oblastima. Nije problem samo u datumu“, rekao je Kanlić.
On je kazao da nije zadovoljan načinom na koji EU institucije komuniciraju poruke sa institucijama u BiH.
Kanlić je, komentarišući poziciju te države, rekao da će makedonski scenario sa Bugarskom biti šala za odnos Hrvatske prema BiH tokom pristupanja.
Bivša potpredsjednica bugarske Vlade i ambasadorka u Crnoj Gori Meglena Plugačijeva rekla je da je, nakon rata u Ukrajini i posljednje eksalacije na Bliskom istoku, vrijeme da EU redefiniše geopolitičku agendu EU.
„I EU i Zapadni Balkan su potrebni jedni drugom zbog ekonomskih i političih razloga, kako bi se smanjio uticaj trećih velikih sila“, ocijenila je Plugačijeva.
Ona je rekla da postoji prijetnja da će ti uticaji postati još veći jer ne postoji jasna vizija pridruživanja regiona EU.
Plugačijeva je podvukla da metodologija nije ključna za proširenje već je pitanje političke volje i konkretnih rezultata koji su neophodni da bi došlo do novih momenata u pogledu pridruživanja.
„Smatram da je neophodno razmišljati o novim idejama i predlozima koji dolaze od EU, konkretno od francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je predložio osnivanje Evropske političke zajednice kao nešto što je neophodno“, rekao je Plugačijeva.
Ona je poručila da je potrebna jasna vizija i jasniji rokovi za Zapadni Balkan.
