Sedam nevladinih organizacija se u utorak obratilo Vrhovnom državnom tužiocu Markoviću zbog sve učestalijeg javnog veličanja četničkog pokreta i ratnog zločinca Pavla Đurišića, izražavajući zabrinutost da se time produbljuju postojeće podjele u društvu, podstiče govor mržnje, podrivaju antifašistički temelji države i rehabilituje ideologija odgovorna za masovne zločine u Crnoj Gori. Potpisnici dopisa koji je poslat Markoviću su Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za ženska prava (CŽP) i Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT.
Veličanje Đurišića
Posebno su, kako su tada saopštili, ukazali na izjavu mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija od 5. maja 2025, koji je Pavla Đurišića nazvao „velikim junakom“ i „nepobjedivog karaktera“, zatim na tekst sveštenika Ognjena Femića „Svi smo mi Pavle Đurišić“ od 9. maja, kao i na video-snimak izvođenja pjesme „Đurišiću, mlad majore“ u restoranu Srednje stručne škole „Sergije Stanić“ u Podgorici, objavljen na Fejsbuku.
Smatraju da javno veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori, a posebno Pavla Đurišića, predstavlja govor mržnje (čl. 9a i 34a Zakona o zabrani diskriminacije) i podstiče na mržnju prema bošnjačkom stanovništvu, odnosno stanovništvu islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, što prema Krivičnom zakoniku (čl. 370, st. 1) predstavlja krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Konstatovali su da, nažalost, broj postupaka i pravosnažnih presuda za izazivanje nacionalne i vjerske mržnje u Crnoj Gori ostaje zabrinjavajuće nizak, što slabi preventivni efekat i omogućava nekažnjavanje ovakvih djela.
Vrhovni državni tužilac Marković im je odgovorio da zahvaljuje na dostavljenom pismu, cijeneći ulogu, značaj i doprinos nevladinog sektora u zaštiti demokratskih vrijednosti i ljudskih prava u Crnoj Gori.
“Istovremeno, podsjećam da je Vrhovno državno tužilaštvo, prepoznajući učestalost u javnom prostoru, već preduzelo konkretne korake sa ciljem unapređenja efikasnosti postupanja nadležnih državnih tužilaštava u predmetima potencijalnog govora mržnje i zločina iz mržnje”, stoji u odgovoru Markovića.
Dodao je da je, u skladu s tim, kao što je javnost obaviještena, nedavno dao obavezujuće uputstvo opšteg karaktera za slučajeve govora mržnje i zločina iz mržnje, kojim se državnim tužilaštvima daju jasne smjernice za efikasno postupanje i primjenu međunarodnih standarda, uključujući kriterijume Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) i Rabat akcioni plan Ujedinjenih nacija, istakao je Vrhovni državni tužilac.
Nadležna državna tužilaštva su, u skladu sa navedenim uputstvom, obavezna da prate i pažljivo analiziraju pojedinačne događaje, u cilju utvrđivanja da li određeni, konkretni slučajevi predstavljaju govor mržnje ili podsticanje na netrpeljivost. Kada je riječ o postupanju u konkretnim predmetima, podsjećam na nezavisnost svakog postupajućeg državnog tužioca i samostalnost državnotužilačke organizacije.
Marković je rekao da Vrhovno državno tužilaštvo ostaje posvećeno obezbjeđivanju jednakog pravnog postupanja, zaštiti ljudskih prava i vrijednosti demokratskog društva, kroz dosljednu primjenu Ustava i zakona.
“U tom smislu, kao što sam istakao i tokom prošlogodišnjeg sastanka sa predstavnicima nevladinog sektora, civilno društvo za nas predstavlja partnera u zaštiti javnog interesa i unapređenju vladavine prava”, zaključio je Marković.
Četnici počinili masovne zločine
Iz civilnog sektora su u dopisu Državnom tužilaštvu naveli da su četnici, pod komandom Pavla Đurišića i po naređenju Draže Mihailovića, tokom 1942. i 1943. godine počinili masovne zločine nad muslimanskim stanovništvom sjevera Crne Gore – ubijene su hiljade civila, žene silovane, ljudi mučeni, a čitava sela spaljena i razorena. Takvo veličanje četništva, kako su istakli, neminovno podstiče mržnju prema muslimanskoj i bošnjačkoj zajednici, te vrijeđa sve one građane koji se zalažu za mir i poštovanje ljudskih prava.
Nedavno je javnost oštro kritikovala i njegovu izjavu, kada je nazvao četničkog vojvodu Pavla Đurišića ,,velikim junakom“ nepobjedivog karaktera. Pobjeda je pisala o tome, a taj istorijski revizionizam i glorifikacija osobe koja je zaslužna za smrt nedužnih civila naišli su na oštru osudu NVO sektora, građana i istoričara, ali i reisa Islamske zajednice Rifata Fejzića.
Više državno tužilaštvo je nedavno na pitanje Pobjede da li će razmatrati govor mitropolita Joanikija u novoj Crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Lijevče Polju, u selu Razboj kod Srpca, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, u slavu crnogorskih četnika koje su 1945. ubile ustaše te da li smatraju da su ovakve izjave kršenje Krivičnog zakonika Crne Gore koji zabranjuje izazivanje rasne, vjerske i nacionalne mržnje, nedavno odgovorilo da u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva. Naveli su da će, ukoliko ocijene da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost biti blagovremeno obaviještena.
Iz institucije ombudsmana Pobjedi su povodom glorifikacije Pavla Đurišića kazali da nije ni vrijeme ni mjesto za izvlačenje najkontroverznijih ličnosti iz istorije. Zaštitnik smatra da je jačanje društvene kohezije jedini obrazac za napredovanje društva, a to podrazumijeva da se svako mora osjećati jednako spokojan i ohrabren da učestvuje u takvim procesima.
“Obraćanje mitropolita crnogorsko-primorskog gospodina Joanikija ne može biti stavljeno u kontekst svakodnevnih podjela, incidenata i trvenja u društvu. Ono nosi mnogo veću težinu, naročito ako se ima u vidu društveni status i povjerenje koje ova vjerska organizacija nesumnjivo ima u crnogorskom društvu. Osim toga, Mitropolija ima veću obavezu da bude tačka spajanja – ne samo jedne, već svih konfesija i naroda koji žive u Crnoj Gori”, rečeno je nedavno Pobjedi iz institucije ombudsmana.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i ove sedmice je u fokusu javnosti zbog služenja liturgije u Manastiru Ćirilovac u Rečinama kod Kolašina, povodom praznika posvećenog misionarima Ćirilu i Metodiju, te je tada pričao o slovenskim narodima, ali nije pomenuo Crnogorce. Istoričar mr Vukota Vukotić rekao je prekjuče Pobjedi da nije ništa novo što Joanikije negira postojanje crnogorske nacije, da je na zadatku Crkve Srbije i da su takvi stavovi, da Crnogorci ne postoje, dio njihove agende.
Istoričar Vukotić je komentarisao da je mitropolit, pored Crnogoraca, zaboravio da pomene i Makedonce jer valjda „ni oni ne postoje“.
“Ono što je najtužnije, izostavio je dva naroda koja su direktno imala veze s misijom Ćirila i Metodija, upravo na dan praznika solunske braće… Da će biti neke reakcije od službenih vlasti Crne Gore, zaista ne vjerujem. Uostalom nijesu reagovali ni na prošle njegove izgrede, pa sumnjam da će i sada. Kako bi trebalo da se adekvatno reaguje na ove izjave, mislim da je to pitanje za brojne institucije ove države”, istakao je Vukotić.
On je kazao da je, imajući u vidu govore Joanikija, upitno da li smo mi sekularna država ili smo to samo na papiru.
“Ovoliko miješanje Crkve Srbije u državna pitanja i strah državnih institucija da reaguje na njihove poteze stvara nelagodan osjećaj da smo odavno prestali da odvajamo crkvu od države. U svakom slučaju, da bi se to promijenilo, potreban je odgovor najviših instanci vlasti Crne Gore”, pojasnio je Vukotić.
Kako je rekao, ne samo episkop Joanikije, već i drugi dostojanstvenici Crkve Srbije stalno se miješaju u državne poslove Crne Gore.
“Smatram da se oni sa ovom vladajućom većinom smatraju dijelom vlasti. To je izuzetno opasna pojava, ne samo što urušava multikulturalni sklad i sekularizam ove države, nego je svojevrsno vraćanje na feudalizam i srednji vijek”, zaključio je istoričar.
