„Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, rekao je Marković.
Vrhovni državni tužilac je poručio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.
„Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, rekao je Marković.
On je pozvao bilo koga da otvoreno kaže da je sa njim razgovarao da ga je uslovio i da je nekome u tom kontekstu bilo šta obećao.
„Ovdje sam svega pet mjeseci i izabran sam glasom 61 poslanika. To je činjenica koja ukazuje da ne može postojati bilo kakav uticaj na mene. Imate mogućnost da pokrenete moju smjenu i nemam nikakav problem s tim. Došao sam i konkurisao za ovu poziciju da bih nešto promijenio“.
Danijel Živković je kazao da neko ne govori istinu – ili Marković danas, ili Milan Knežević juče.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić rekao je da niko nikada od strane parlamentrane većine, a pozdano može da kaže za njega i Kneževića i njega, bilo šta, bilo kakvu uslugu od „onih što su vedrili i oblačili Crnom Gorom“, da ga ne bi tražili ni od „g. Markovića i g. Novovića“.
Marković se, kako kaže, ne slaže sa svim informacijama koje dospiju u medije, jer to ne koristi tužilaštvu.
„To su to neke informacije koje dobijama od međunarodnih partnera. Mi bismo ugroziili našu saradnju sa međunarodnim partnerima (Europol, Eurojust) ako bismo dozvolili da te informacije procure“.
Odgovarajući na kritike zbog speciijalnog dodatka na platu od 60 odsto, rekao je da je to utvrđeno zakonom i svi vršioci dužnosti i vrhovni državni tužioci prije njega su to dobijali.
Što se tiče ratnih zločina, naglasio je da ima „veoma dobrih pomaka“, da je saradnja Međunarodnim rezidualnim mehanizmom izuzetna.
Kazao je da su, nakon izmjena Zakona o krivičnom postupku, mogli da koriste dokaze iz Haga i podignu optužnicu.
„Oformljen je tim koji ima direktnu i neposrednu saradnju sa Reziduaalnim mehanizmom“.
Marković je poručio da nema problem da poslanici promijene Zakon o državnom tužilaštvu, da tužioci mogu biti pozvani u parlament da pričaju o konkretnim predmetima, ali smatra to je to neustavno.
„Podjela vlasti mora da postoji. Ne želim da vas učim, nego iznosim svoj stav. Ne mogu u odnosu na konkretne predmete ovdje govoriti, bilo o onima u fazi izviđaja, ili onima u fazi istrage ili na glavnom pretresu“.
Kazao je da nije mogao za pet mjeseci da reformiše Tužilaštvo.
Marković je u završnoj riječi kazao da ne postoji niko u tužilačkoj organizaciji ko je protiv dijaloga i kritike.
„Nemam mogućnost, niti želim, da vam zabranim da kritikujete rad tužilaštva, bilo u ovim klupama, bilo mimo klupa. To ne želim da radim ni u odnosu na medije, NVO, ali želim da stavim do znanja da Državno tužilaštvo mora da ptdrži Ustava i Zakona, moramo štitii podjelu vlasti“.
Rekao je i da pogledaju praksu regiona koje su mogućnosti koje parlament ima u je u pitanju parlamentarna kontrola rada pravosudnih instutucja.
Podsjetio na odluku ustavnog suda Slovenije koji je utvrdio da je nesutavna mogućnost kontrolnog saslušanja tužilaštva i suda u pogledu konkretnih predmeta.
„Kad god to zakon predviđa, Državno tužilaštvo i ja bićemo ovdje da sa vama razgovaramo“.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović ukazao je da bošnjački narod nema povjerenje u sudstvo, jer je zanemarljiv broj pripadnika tog naroda u sudskim institucijama.
Branislav Nenezić iz Socijaldemorkata (SD) je kazao da je njegovo očekivanje bilo da će Novović pozvati Kneževića i Markovića da daju izjavu.
„Sva diskusija se vodi u lošem pravcu. Bojim se da cijela džava ide u lošem pravcu, da nas ovo sve više udaljava jer smo postali zemlja gdje dokaz i jedini način da nekog optužimo prepiska na Skaj aplikaciji, a niko ne daje odgovor kako novinari dolaze do prepiski koje trebaju da budu tajne i treba da budu dokaz. Kako je moguće da nešto što se koristi kao dokaz u pojedinim procesima prvo se nađe na nekom od nezavisnih portala, a nakon toga tek čujemo odgovor nadležnih. Takođe, prije četiri sedmice je bivša ministarka Vesna Bratić prijavila da je ugrožena. Znači – ona je u Podgorici. Kako je tužilaštvo ne pronalazi ako ona uredno i živi, i šeta, a i obavještava policiju o svojoj bezbijednosti?“, pitao je poslanik SD-a.
Poslanik PES-a Tonći Janović je apelovao da ljudi koji su napali lugara na sjeveru Crne Gore što prije budu privedeni pravdi da bi se poslala poruka.
Vladislav Bojović (DNP) je ukazao da je lider njegove partije „jasno i na ubjedljiv način saopštio kako DNP vidi stanje u tužilaštvu danas“.
„Gospodine Markoviću, mislim da bi od gospodina (glavnog specijalnog tužioca) Vladimira Novovića bilo odgovorno da se Vama pridružio u ovoj sali. Nema obavezu, ali mislim da bi to bio čin odgovorosti. Smatra da ste Vi i Novović najmoćniji ljudi u Crnoj Gori. Nadležnsoti su vam takve, ali i teren odgovornosti. Samim tim što vas javnost doživljava kao takve, potreban je odgovarajući nivo kontrole vašeg rada, kako bismo izbjegli eventualnu zloupotrebu moći kojom raspolažete“, istakao je on.
Bojović je pročitao član 147 Zakona o tužilaštvu po kom su vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužialc dužni da učestvuju u radu sjednice na poziv Skupštine i nadležnih radnih tijela.
„Zašto je ovaj član zakona ugrađen? Zato što je svojevremeno Ranka Čarapić izbjegavala da dođe u Skupštinu na kontrolno saslušanje kad je tema bila afera ‘Telekom’. Zato što su Milivoje Katnić i Ivica Stanković izbjegavali da se pojave na Odboru za antikorupciju. Ovaj član govori se Vi morate odazvati pozivu određenih nadležnih radnih tijela. Posebnu obavezu imate da se odazovete pozivu Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Odbora za bebjednost i odbranu i Administrativnog odbora“, poručio je poslanik DNP-a.
On je negirao Markovićeve tvrdnje da je VDT dao najveći doprinos dobijanju pozitivnog IBAR-a i dodao da je to uradila Skupština.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je podsjetio na slučaj „Ničija kuća“ gdje se ona pretresa dok je njen vlasnik daje izjau pred medijima, te da imaju vremena da „izvrćanjem demidžane rakije“, ali nemaju vremena da se bave onim što im je klub poslanika DPS iznio sa dokazima – slučaj direktora Rudnika uglja Pljevlja Milana Lekića koji je „zaključio ugovor sa sumnjivom firmom“.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović je istakao kako je odluka njegove partije da podrži Markovića za vrhovnog državnog tužioca autonomna odluka, bez obzira da li su se održavali bilo kakvi sastanci.
On je dodao da smatra da nema selektivnosti u radu Markovića, ali da DPS može pokrenuti inciijativu za njegovo razrješenje.
Živković je Dragoviću kazao da, ako se pokaže tačnim ono što govori lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Marković treba da to potvrdi ili demantuje.
„Izbor Markovića nije bio po referencama, jer ništa manje reference nisu imale druge kandidatkinje. Ovaj izbor je dogovoren u Vladi Crne Gore i to građani treba da znaju. Sve ono što smo mi pričali se pokazalo kao tačno, a Knežević ga je razobličio“, poručio je lider DPS.
Dragović je poručio da Živković pokušava da preuzme nadležnsotui tužilaštva, a klub poslanika DPS nazvao „nevaspitanim“.
Lider DPS je poručio da „nemaju problem sa njim, već sa Kneževićem“.
Predsjedavajuća Zdenka Popović (Demorkate) je Živkoviću kazala da će i ona postaviti pitanje o negativnim izvještajima sudstva i tužilaštva.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) je ukazao da je nekadašnji direktor Goran Marinović održao konferenciju za štampu na kom je objasnio sve stavke za koje je napadnut, ali i da je inicirano njegovo kontrolno saslušanje pred Skupštinom.
Predsjednik i poslanik Demorkatske partije socijalista (DPS) Danijel Živković je ukazao da poslanici imaju pravo da pričaju o pojedinačnim slučajevima, a da je na Markoviću da procijeni da li će odgovoriti.
On je Markovića pitao da li je prisustvovao sastanku u Vladi na kom su bili predstavnici parlamentarne većine i dodao da ga njegova partija nije podržala „jer nije obavio konsultacije sa njima“.
Živković je kazao da, ako je tačno da je bilo sastanka, osnovano sumnja da je on postao tužilac pod određenim uslovima.
„Prirodno je da je slučaj Jelene Perović privukao pažnju javnosti. Tužilaštvo je tražilo da se ona uhapsi na osnovu izvještaja budžetske inspekcije koji je stigao u tužilaštvo krajem marta, a lisice na ruke Jeleni Perović su stavljene 18. aprila, za nekih dvadesetak dana. Jelena Perović je uhapšena u prisustvu medija sa policajcima koji imaju fantomke i sa dugim cijevima. Da li je to izjednačen pristup kao što imamo u drugim slučajevima? U optužbama ministra zdravlja Vojislava Šimuna o smjeni bivše direktorice Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i izvještaja koji je sačinila jedna od komisija navodi se neracionalno trošenje sredstava – da je, između ostalog, direktorica davala sagalsnost za dopunski rad bez mišljenja medicinskog odbora i mimo procedura, što je uslovilo da se produže liste čekanja pacijenata gdje su se sklapali ugovori o radu mimo zakona. Je li bilo dugih cijevi, fantomki?“ kazao je lider DPS.
On je dodao i slučaj smijenjenog direktora Montefarma Gorana Marinovića, te da je ministarstvo u tom slučaju dostavilo jače optužbe nego što su bile u slučaju Jelene Perović.
„Šta je sa slučajem Vesne Bratić? Ministarka prosvjete i nauke je došla u parlaemnt i kazala da je prethodna ministarka potpisala nešto preko 200 rješenja o smjeni direktora i da se danas u postupcima utvrđuje šteta koaj je nastala po budžet zbog nelegalnih smjena. To je bilo prije dvije godine, ali ne možete da nađete VEsnu Bratić“, istakao je Živković.
On je podsjetio i na slučaj izbora u Šavniku.
Deveta sjednica Prvog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore nastavljena je danas. Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na početku izlaganja istakao da niko u državnoj tužilačkoj organizaciji ne bježi ni od dijaloga, ni od kritike.
„Činjenica da smo juče i danas ovdje je dokaz da tužilačka organizacija želi da razgovara. Ono što je naša obaveza je da podnosimo izvještaje u parlamentu i da, kada se stvore uslovi, učestvujemo u radu Skupštine i nadležnih odbora. Juče sam htio objasniti da se o konkretnim slučajevima ne može pričati ovdje. To je moj stav kao tužioca i tu nema nikave nervoze niti prijetnje, već samo jedna potreba za dosljednom primjenom Ustava i zakona“, ukazao je on.
Marković je podsjetio da je njegov izbor na poziciju vrhovnog državnog tužioca glasao 61 poslanik, ali da to ne mijenja njegov odnos prema poslanciima koji nisu glasali za njega.
„Nema sastanka na kom sam ja bilo kome šta obećao, sem ono što sam rekao na skupštinskom odboru, a to je da je moj princip da će tužilaštvo u odnosu na svaki slučaj i svako lice postupati na istovjetan način – na osnovu dokaza i u skladu sa principima samostalnosti i nezavisnosti tužilačke organizacije“, poručio je vrhovni državni tužilac i ponovio da „nikom nije slao emisare“.
On je istakao da ne postoji politički uticaj na njega, te da će svaki slučaj u kom postoje dokazi biti riješen.
