Rudnik uglja je gotovo svaku informaciju proglašavao poslovnom tajnom, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) ograničavao pristup imenima zaposlenih angažovanih ugovorima, a Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) skriva ključne informacije o milionskom poslu od direktnog interesa za građane, saopšteno je danas iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Kako je saopšteno iz MANS-a, povodom 28. Septembra, Međunarodnog dana prava javnosti da zna, Crna Gora obilježava dvije decenije od uvođenja prava na slobodan pristup informacijama u svoj pravni sistem.
„Ovaj dan se širom svijeta obilježava kako bi se podsjetilo da pravo javnosti da zna predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava i ključni preduslov svake demokratske države. Usvajanjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama (Zakon o SPI) 2005. godine otvoren je put za izgradnju mehanizma koji omogućava građanima, civilnom društvu i medijima da kontrolišu rad vlasti i aktivno učestvuju u javnom životu. Tokom 20 godina primjene, ovo pravo se pokazalo kao jedan od najvažnijih alata u borbi protiv korupcije, zloupotrebe javnih resursa i netransparentnog rada državnih institucija“, navodi se u saopštenju.
Ipak, prema njihovim riječima, praksa pokazuje da put do pune otvorenosti i odgovornosti institucija još uvijek nije završen.
„Brojni slučajevi ukazuju na to da pojedine državne institucije i grane vlasti nastavljaju da se opiru transparentnosti i uskraćuju informacije od ključnog značaja za javnost. Posebno zabrinjavajuća je činjenica da se upravo podaci o trošenju državnog novca, koji bi morali biti najdostupniji građanima, najčešće kriju iza različitih izgovora i nezakonitih ograničenja. Time se građanima onemogućava da znaju na koji način se upravlja zajedničkim resursima i da efikasno kontrolišu rad vlasti. MANS je u proteklim godinama bio i ostao najveći doprinosilac razvoju prakse u primjeni Zakona o SPI, prvenstveno zahvaljujući servisu za podršku građanima i novinarima u ostvarivanju ovog prava. Platforma ‘Pitajte institucije’, kao i prateća aplikacija za pametne telefone, omogućavaju korisnicima da bez prethodnog pravnog znanja u potpunosti iskoriste svoje pravo na pristup informacijama u posjedu vlasti. Aplikacija je vremenom postala značajan novinarski alat za kreiranje vijesti i istraživačkih priča – samo u protekloj godini, zahvaljujući informacijama dobijenim putem SPI servisa, objavljeno je preko 60 tekstova na teme od javnog interesa“, piše se u saopštenju.
Iz MANS-a su kazali da su, putem SPI aplikacije, građani najčešće tražili informacije od Kliničkog centra Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, Ministarstva zdravlja, Ministarstva finansija, Fonda za zdravstveno osiguranje, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.
Kako su kazali, kada su u pitanju državne kompanije, najčešći zahtjevi odnosili su se na Elektroprivredu Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem – CEDIS, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, Poštu Crne Gore, Radio Televiziju Crne Gore, Aerodrome Crne Gore, Monteput, Montenegro bonus i EPCG „Solar-gradnja“.
„Ukupno gledano, nakon pet godina postojanja aplikacije, više od 60 odsto zahtjeva koje MANS upućuje državnim institucijama potiče upravo od građana, novinara i drugih korisnika servisa. To potvrđuje da ovaj alat nije samo važna podrška transparentnosti, već i ključan mehanizam osnaživanja javnosti da aktivno koristi svoje pravo da zna. Jedan od sektora u kojem je pravo javnosti na informacije najčešće na ispitu jeste energetski sektor, budući da se radi o državnim preduzećima koja upravljaju resursima od strateškog značaja i raspolažu ogromnim javnim sredstvima. Upravo u ovom segmentu jasno se vide i određeni pomaci, ali i brojni problemi koji pokazuju da transparentnost još uvijek nije postala pravilo, već da se borba za pravo javnosti da zna vodi u gotovo svakom postupku“, piše u saopštenju MANS-a.
U MANS-u ističu da je tokom proteklih godina, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) često uskraćivala informacije o zapošljavanju, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, dok je Rudnik uglja gotovo svaku informaciju proglašavao poslovnom tajnom, a Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) ograničavao pristup imenima zaposlenih angažovanih ugovorima.
Dodali su da su upravo te kompanije bile predmet čestih sumnji u političko zapošljavanje, pa je njihovo uporno skrivanje informacija samo dodatno pojačalo percepciju da se državni resursi koriste u partijske svrhe.
„Iako su nakon intervencija Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama uočeni određeni pomaci, praksa pokazuje da se prepreke i dalje održavaju. Najilustrativniji primjer je upravo EPCG i milionski posao sa austrijskom kompanijom Ivicom Holding GmbH. Riječ je o nizu ugovora – od zajedničkog razvoja projekta (2019), preko sticanja udjela i povećanja kapitala (2021), do akcionarskog ugovora kojim je EPCG preuzela 100% vlasništva nad Green Gvozdom, projektom vrijednim oko 61 milion eura za izgradnju vjetroelektrane. Na zahtjeve NVO MANS da se ugovori objave, EPCG se pozvala na poslovnu tajnu, komercijalnu osjetljivost i klauzule o povjerljivosti. Time se od javnosti skriva upravo ono što je najvažnije: finansijska konstrukcija, vlasnički aranžmani, obaveze i rizici koje preuzima državna kompanija“, navode iz MANS-a.
Iz te NVO su kazači da je suština da EPCG, iako javno preduzeće, skriva ključne informacije o milionskom poslu od direktnog interesa za građane.
„Takva praksa ozbiljno narušava povjerenje i pokazuje koliko je važno da novi zakon o slobodnom pristupu informacijama obezbijedi jasna i nedvosmislena pravila koja će onemogućiti zloupotrebu instituta „poslovne tajne“. Sličan primjer dolazi iz podgoričke Deponije, koja je odbila da dostavi podatke o uništavanju zaplijenjenih cigareta u Luci Bar, uključujući spisak mašina i ugovore o sopstvenom angažmanu, pozivajući se na oznaku tajnosti ‘interno’. Time je javnosti uskraćen uvid u to ko, kako i pod kojim uslovima obavlja posao od očiglednog javnog interesa, što onemogućava bilo kakvu kontrolu ovog procesa i dodatno narušava povjerenje u rad institucija“, ističe se u saopštenju.
Iz MANS-a objašnjavaju da je Ministarstvo energetike i rudarstva odbilo da objavi mišljenje međunarodne advokatske kancelarije angažovane u postupku raskida ugovora za rudnik Brskovo, takođe proglašavajući dokument „internim“.
„Na taj način građanima je uskraćen uvid u pravne argumente plaćene javnim novcem, iako se radi o postupku od velikog javnog značaja. Pozivanje na ‘test štetnosti’ bez konkretnog obrazloženja pokazuje nastavak prakse skrivanja ključnih informacija iza oznake tajnosti“, piše se u saopštenju.
Kazali su da je pravo na slobodan pristup informacijama je međunarodno prepoznato kao jedno od osnovnih ljudskih prava i sastavni je dio evropskog pravnog i demokratskog standarda, dodajući da Crna Gora, kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima obavezu da unaprijedi svoju praksu u ovoj oblasti i da pokaže da je spremna da vlast učini odgovornom prema građanima.
„Predlog novog zakona donosi nekoliko ključnih unapređenja. Prije svega, predviđa se značajno povećanje broja informacija koje će institucije biti obavezne da proaktivno objavljuju, posebno kada se radi o podacima koji se tiču potrošnje javnih sredstava. Time bi se unaprijedila transparentnost rada vlasti i smanjila potreba za dugotrajnim postupcima dobijanja informacija. Takođe, briše se poslovna tajna kao osnov za ograničenje pristupa informacijama, čime se sprečava zloupotreba ovog instituta u prikrivanju podataka od javnog značaja. Pored toga, javni funkcioneri biće izuzeti od zaštite privatnosti i poreske tajne za sve vrijeme trajanja obaveze podnošenja izvještaja Agenciji za sprečavanje korupcije, čime se građanima omogućava potpuni uvid u njihove prihode i imovinu“, navodi se u saopštenju.
Iz MANS-a su kazali i da se Predlogom zakona uvodi i institut kontrolora, koji će nadgledati primjenu zakona i pratiti rad institucija u ovoj oblasti.
„Agencija za zaštitu podataka dobija proširena ovlašćenja – moći će da izdaje prekršajne naloge i pokreće postupke protiv prekršilaca, ali i da sprovodi izvršenja rješenja o slobodnom pristupu informacijama, čime se obezbjeđuje puna primjena zakona u praksi. Donošenje ovakvog zakona bio bi važan korak naprijed ka jačanju demokratije, kontrole vlasti i zaštite javnog interesa. MANS zbog toga apeluje na poslanike crnogorskog parlamenta da bez odlaganja usvoje Predlog zakona o SPI koji je prošao kompletnu skupštinsku proceduru jer je vrijeme da Crna Gora dobije zakon kakav zaslužuje – a građani mnogo više prilika da vlast drže odgovornom“, zaključuje se u saopštenju.
