Zakonodavni okvir i Ustav su istinski nedemokratski, odnosno elitističko-partitokratski, te je izjava Mandića samo još jedan primjer te prakse, poručuje analitičar Stefan Đukić
Nijedno pravo nije apsolutno, jer su sva ograničena pravima drugih, zbog čega poslanici, a posebno predsjednik Skupštine, moraju pažljivo tumačiti svoje nadležnosti u javnosti, iako je politička scena u Crnoj Gori “ustrojena tako da politička klasa ima sva prava, dok građani nemaju nikakva”.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti” komentarišući izjavu prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića da se poslanici izjašnjavaju onako kako im Ustav dozvoljava, glasajući po vlastitom uvjerenju, te da ne zavise ni od Agencija ni od ministarstava, jer su im građani dali to pravo. Mandić je to saopštio u petak prije glasanja za Prostorni plan Crne Gore do 2040, nakon što mu je poslanik Mihailo Anđušić (DPS) ukazao da je Agencija za zaštitu životne sredine izdala rješenje kojim se resornom Ministarstvu nalaže da prihvati primjedbe iz Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na Prostorni plan i da glasanje treba odložiti dok se ti problemi ne riješe.
Predsjednik Skupštine mu je na to odgovorio da je Skupština završila raspravu oko toga i da će se izjasniti.
“Vi ste saopštili stav Agencije, međutim, mi smo Skupština: stariji i od Vlade i od Ministarstva i od Agencije. Mi smo predstavnici naroda i izjasnićemo se onako kako nam Ustav dozvoljava – a to je da poslanici glasaju saglasno vlastitom uvjerenju i stavu. To je naša velika prednost: što ne zavisimo ni od agencija, ni od ministarstava, nego se izjašnjavamo onako kako mi želimo jer su nam građani dali to pravo”, kazao je Mandić.
Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić je kazao za “Vijesti” da ne postoje apsolutna prava, te da su sva prava ograničena pravom drugih subjekata u društvenoj interakciji.
“Stoga poslanici, a posebno predsjednik Skupštine Crne Gore, moraju voditi računa kada interpretiraju svoje nadležnosti u javnosti”, istakao je Marić.
On je kazao da Crna Gora nema suverena u bilo kom obliku, te da suverenitet po Ustavu pripada građanima i građankama Crne Gore – nikako poslanicima, a sve državne institucije i oni koji ih čine i vode u sklopu mandata ili ugovora sa državom ograničeni su Ustavom i zakonom.
Marić je kazao da je djelovanje državnih funkcionera usmjereno i u cjelosti ograničeno Ustavom i zakonom države Crne Gore.
“Sve odluke donesene u Skupštini kao zakonodavnom organu moraju biti donijete u skladu sa zakonskom i podzakonskom normativom uz poštovanje principa transparentnosti i sa jasno definisanim javnim interesom”.
On podsjeća da se u slučaju da doneseni akti nijesu usklađeni sa važećim zakonima i Ustavom, aktivira nadležnost Ustavnog suda čija je obaveza da zaštiti ustavni poredak zemlje.
“Možda bi trebalo razmisliti da poslanici i ministri u prvih par mjeseci mandata prođu neki vid ustavno-pravne i upravne obuke koja bi u osnovi imala prezentacije međusobnih odnosa organa vlasti, načina odlučivanja i razradu nadležnosti”, kazao je Marić.
Analitičar Stefan Đukić kazao je da u Ustavu piše da građanin vlast ostvaruje neposredno i putem slobodno izabranih predstavnika, navodeći da tokom devetnaest godina nezavisnosti ni u jednom trenutku ta vlast nije ostvarivana neposredno.
“Štaviše, ni u Ustavu ni u zakonima koji tretiraju ta pitanja ne postoje načini putem kojih bi građanin neposredno vršio vlast. Čak ni kada izabrani predstavnici svjesno krše zakon ili donose neustavne odredbe građani nemaju moć da ih u tome spriječe. Mogu samo jednom u četiri godine da glasaju na izborima”, kazao je Đukić.
On je istakao da nigdje ne postoje obaveze izabranih predstavnika prema sopstvenim biračima, te da njih ne ograničavaju predizborna obećanja, partijski programi.
“Prosto, naš zakonodavni okvir i naš Ustav su u svojoj prirodi istinski nedemokratski, odnosno elitističko-partitokratski te je prethodna izjava Andrije Mandića samo još jedan primjer te prakse”, kazao je Đukić.
On je kazao da je i ranije bilo primjera da se politička klasa maltene rugala biračima, govoreći kako je donijela neku odluku za koju zna da nije podržana od građana. Podsjeća da su svjesno činili direktno suprotno od onoga što su obećavali na izborima, vječito pravdajući takve odluke time da “znaju bolje” i da moraju donositi odluke koje su navodno nepopularne.
“Mandićeva izjava je istinski nedemokratska, ali nažalost sasvim skladna onome što su ranije govorili Dritan Abazović , Duško Marković , Milo Đukanović , Ranko Krivokapić i drugi”, ocijenio je Đukić.
On je istakao da su Ustav i zakoni crnogorsku političku scenu “ustrojili” tako da politička klasa ima sva prava, dok građani nemaju nikakva i logično je da će se takvi ljudi u takvom sistemu ponašati na ovaj način.
Poslanik i predsjednik GP URA Dritan Abazović je, kako je saopšteno iz te partije, u autorskom potkastu, kao posebno tragičnu ocijenio izjavu predsjednika parlamenta da “poslanici mogu da se izjašnjavaju o bilo čemu jer im je narod dao mandat”.
“Oni mogu da se izjašnjavaju o bilo čemu, ali samo u skladu sa Ustavom i zakonima. To ne znači da oni mogu da krše elementarne procedure. Ako sjutra odluče da sto hiljada ljudi isele iz države – bi li to bilo opravdano zato što imaju većinu? Ne, jer je to elementarno kršenje Ustava i zakona. Da bi jedno zakonsko rješenje došlo u proceduru i pred poslanike, postoji niz filtera koje mora da prođe. Jedan od tih filtera, koji je morao da prođe tekst Prostornog plana Crne Gore, jeste i mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine. To se nije desilo na vrijeme. Naravno, nije tu toliko kriv Parlament koliko je kriva Vlada, koja je takva kakva je, nakaradna”, kazao je Abazović.
Stefan Đukić je kazao da “naš problem nisu ni Mandić ni Abazović ni Spajić”, već politički okvir koji brani građanima učešće u političkom životu van partijskog članstva, politički okvir u kojem pravo na odlučivanje daje partijska knjižica, a ne znanje, aktivnost i kvalitet predloga.
“Zato je nama ovdje potreban najširi mogući dogovor po kome ćemo shvatiti da ne smijemo zavisiti od “dobre volje” političara, već da im moramo ograničiti te okvire, odnosno proširiti prava običnog građanina, na sve moguće načine”, istakao je Đukić.
