Ličina: Skupština da usvoji zakon koji prepoznaje sve civilne žrtve rata i proglašava zaštitu njihovih porodica

Ličina: Skupština da usvoji zakon koji prepoznaje sve civilne žrtve rata i proglašava zaštitu njihovih porodica

Država Crna Gora ima priliku, pune 32 godine poslije ratnog zločina nad otetim civilima-putnicima iz voza u Štrpcima, da se konačno okrene svojim građanima, koji su zbog toga doživjeli najteže gubitke, kazao je predstavnik oštećenih porodicaca Demir Ličina.

On to kazao danas kod Spomen obilježja žrtvama u Bijelom Polju, gdje je obilježno 32 godine od zločina u Štrpcima.

Pored porodica žrtava velikog broja građana obilježavanju su prisustvovali predstavnici Opštine Bijelo Polje, političkih partija i nevladinog sektora.

„Skupština Crne Gore treba da usvoji zakon koji prepoznaje sve civilne žrtve rata i proglašava društvenu zaštitu njihovih porodica. Vlada pored toga treba da ispravi to što ste tri decenije bili ostavljeni u patnji sami, bez društvene podrške“, kazao je Ličina, naglašavajući da Crna Gora na taj način treba da pošalje jasnu poruku da država više nikada ne smije zanemariti nevino stradale i njihove ranjene porodice.

Predstavnik Udruženja „Štrpci protiv zaborava“ Edin Smailović je istakao da ova država nema budućnosti bez promjena u obrazovanju i kulturi, kažnjavanju zločina i obeštećenju žrtava.

„Da kroz obrazovni i kulturni proces obrazuju buduće generacije na taj način da im nikako ne padne na pamet da ikad može da se desi da neko, poput izvršioca ovog zločina ikad budu heroji. Mi danas kada je u pitanju javnost Crne Gore imamo jedan nepovoljan i dominantan diskurs kada je u pitanju javnost Crne Gore i regiona. Suštinski je važno da buduće generacije budu odgajane na nekakvim drugačijim postulatima“, kazao je on.

Smailović je kao posebno važnu istakao inicijativu NVO Građanska alijansa da se Opština Bijelo Polje osnuje nagradu koja će nositi ime po Tomu Buzovu, čovjeku koji je žrtvovao svoj život u pokušaju da se suprostavi onima koji su počinili zločin u Štrpcima.

„Takođe, kroz književne konkurse, nastavne i obrazobne procese ali i kroz beskompromisnu pravu državu koja će svaki oblik izražavanja mržnje i negiranja zločina, ma sa koje strane dolazio, beskompromisno kažnjavati. U suprotnom, ako ovo ne uradimo, država Crna Gora je samo temelj za neki sličan zločin samo je pitanja kada i kome“, upozorio je Smailović.

Na potrebu kažnjavanja zločina i obeštećenje svih žrtava civilnih ratova, ali i potrebu usvajanja zakona koji prepoznaje civilne žrtve, danas u Skupštini Crne Gore, ukazala je Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), koja se emotivnim riječima obratila porodicama žrtava zločina u Štrpcima.

„Mnoge kolege novinari, advokati, aktivisti za ljudska prava, od te tragične ’93. do danas trudili su se da ovaj strašni zločin ne bude zaboravljen. Ali mi ne možemo zamijeniti državu. Država sada, 32 godine od ratnog zločina protiv civila, otmice putnika iz voza, koji je saobraćao na pruzi Beograd-Bar, ima istorijsku priliku da svoju državnost dokaže okrećući se vama, porodicama koje ste u tom zločinu izgubile svoje najmilije“, kazala je ona, ističući da očekuju od Skuptine Crne Gore da danas usvoji zakon kojim će na adekvatan način prepoznati sve civilne žrtve ratova 90 -ih godina u Crnoj Gori i njihovim porodicama obezbijediti dostojan status društvene zaštite koji je trebalo da dobiju prije 30 godina.

Gorjanc Prelević je istakla da od Vlade Crne Gore očekuju da bar djelimično ispravi nepravdu koja je učinjena porodicama i što su 30 godina bili nepravedno zanemareni, ne dobijajući od države podršku kakvu su zaslužili.