Grupe birača mogu učestvovati na izborima samo ako svaka osoba s njihovih lista ponaosob ovjeri kandidaturu kod notara, dok sredstva za kampanje mogu potraživati isključivo kao pojedinci. S druge strane, partijama je dovoljno da liste, prije kandidature, verifikuju stranačkim pečatom, a finansije za predizborne aktivnosti mogu dobiti zahtijevajući kredit.
Tako odbornik pokreta “Preokret” u Skupštini glavnog grada Mirza Krnić objašnjava probleme s kojima se suočavaju oni koji na izbore ne izlaze kao stranke.
On je “Vijestima” rekao da grupe birača ne mogu da imaju pečat, što im, tvrdi, politički angažman čini težim.
“Kad izlazite na izbore, vi u sudu ili kod notara ovjeravate svačiju pojedinačnu kandidaturu, i sve prateće izjave i ovlašćenja prolaze isti administrativno-pravni put. Drugim riječima, kad funckionišete kao grupa birača, vi ne možete pečatom i potpisom ovjeriti autentičnost i pravnu validnost onog što radite jer, pojednostavljeno rečeno, ne možete doći do pečata”, navodi Krnić.
Sagovornik je kazao da ima pravnih tumačenja da zakon ne bi trebalo da bude smetnja tome, ali da u praksi to nije moguće realizovati, dodajući da stranke sve ove administrativne stavke rješavaju – stavljanjem pečata.
„Koliko god se oni ‘svađali’, sa ili bez navodnika, u jednom će uvijek biti saglasni: da građanskim inicijativama otežaju učešće u političkom životu. Drugačije rečeno, oni žele da one koji ih plaćaju onemoguće da čak ni od sopstvenog novca ne mogu u ravnopravnu utakmicu s njima”, saopštio je Krnić “Vijestima”
Osim po pitanju papirologije, grupama birača je put do skupštinskih klupa teži i zbog nemogućnosti da im, na ime političkog subjekta, banka odobri zajam. S problemima se suočavaju i kad uđu u parlamente, zbog visokih kvota za formiranje klubova.
“Dodatna nepovoljnost je u dijelu finansiranja kampanje, odnosno prikupljanja sredstava – partijama mogu da odobre kredit, dok grupama birača ne. Onda imate novu situaciju nakon što osvojite mandate – tada dolazi na red sistemska opstrukcija u lokalnim parlamentima, gdje vas zbog visokih kvota za klub odbornika nerijetko isključe iz glavnog administrativnog rada lokalnih parlamaneta grupe birača”, objašnjava sagovornik lista i dodaje da njegov politički subjekat u Skupštini glavnog grada ima dva odbornika, a da je za formiranje kluba potreban jedan više.
Krinić poručuje da je “Preokret” stoga pokrenuo inicijativu da se taj broj smanji. Napominje i da postoji gomila sličnih administrativnih ograničenja koja ih, u ukupnom zbiru, značajno usporava, a strankama daje značajne olakšice.
“U finansijkom poslovanju, nije moguće da na grupu birača osnujete žiro-račun, već je on uvijek vezan za pojedinca. U funkcionalnom smislu to je značajno usporavanje, uz značajan gubitak vremena”, dodaje on.
Uprkos svemu navedenom, Krnić ocjenjuje da je autonomija pojedinaca veća u grupi birača, ali da se ona “namjerno obeshrabruje”.
“Ovu situaciju je moguće modifikovati sa samo dva člana zakona, ali tzv. veliki igrači to uporno odbijaju učiniti jer žele očuvati svoje političke monopole. Oni ne žele utakmicu na zdravim i takmičarski fer osnovama; oni žele što manje slobodnih pojedinaca u političkoj areni”, tvrdi on.
Sagovornik “Vijesti” kaže da smatra da “tradicionalni politički igrači” ne žele da olakšaju građaninu političku participaciju.
“Koliko god se oni ‘svađali’, sa ili bez navodnika, u jednom će uvijek biti saglasni: da građanskim inicijativama otežaju učešće u političkom životu. Drugačije rečeno, oni žele da one koji ih plaćaju onemoguće da čak ni od sopstvenog novca ne mogu u ravnopravnu utakmicu s njima. ‘Preokret’ upravo iz tog razloga često govori o toj temi i zaista mi je drago da se ovaj problem sve više prepoznaje – ne samo kao fenomen, već i kao ozbiljna brana u osvajanju osnovnih političkih sloboda”, konstatuje Krnić.
Upitan hoće li “Preokret”, nakon što je ušao u dva lokalna parlamenta (Podgorica i Danilovgrad) i najavio učešća na izborima u Herceg Novom i Nikšiću, prerasti iz grupe birača u partiju, odgovorio je da rade “na balansu između to dvoje”.
“’Preokret’ čini grupa slobodnih ljudi. Slobodan sam reći, grupa koja postaje sve veća i značajnija. Ne bih se opterećivao formom već suštinom – tačno je da postoje određeni administrativni izazovi kad djelujemo na ovaj način, ali je, s druge strane, i sloboda pojedinaca izraženija. Radimo na tome da pronađemo balans između ove dvije težnje. U tom smislu ćemo predlagati rješenja koja bi olakašavali građanima da se kroz grupu birača mogu lakše organizovati”, navodi Krnić.
Prema njegovim riječima, nije sporno da se ljudi organizuju kroz partije, ali poručuje da se mora ostaviti održiva mogućnost da to mogu činiti u dužem roku i kao grupa birača.
“Ipak, ono što mogu reći je da svakako strukturom postajemo složeniji i veći, ali ponavljam da jako puno polažemo i na decentralizaciji i autonomiji pojedinaca koji djeluju na zajedničkim principima, koji dijele političke vrijednosti i koje obavezuje to da ono što obećamo biračima prije izbora, realizujemo nakon njih”, rekao je sagovornik “Vijesti”.
Odgovarajući na pitanje na koji način bi trebalo izmijeniti izborno zakonodavstvo kad su u pitanju grupe građana koje žele da učestvuju u izbornoj utakmici, a neće da budu registrovane kao partije, Krnić je rekao da im je, prije svega, potrebno omogućiti da nesmetano mogu doći do pečata i žiro računa, te da na taj način, u administrativno-pravnom saobraćaju, budu ravnopravne sa strankama.
„Kad god grupa birača raste, što je sada slučaj s ‘Preokretom’, uvijek se susrijećemo s logističkim izazovima koje su postavile velike partije. Time se obeshrabruje ulazak pojedinaca koji bi na slobodnijim i autonomnijim osnovama ulazili u politiku. Očigledno to velikim partijama, odnosno političkim korporacijama ne odgovora. Dakle, ne tražimo veća, nego identična prava“, podvlači on i dodaje da bi, za ukupan sistem a ne samo za grupe birača, bilo blagotvorno uvođenje otvorenih lista.
„Da građani konačno znaju tačno koga glasaju. Uvjeren sam da bi to skinulo i teret odgovornosti s lidera partija, jer bi građani preuzimali odgovornost više za svoj izbor, ali bi i lakše dolazili do kvalitetnijih rješenja, ili makar do rješenja koja znaju da su njihova. To je prvi korak ka političkom preokretu koji nam je nužan, u kome ključne odluke donosi građanin. Opšti interes bi na taj način bio bliži građaninu“, poručuje sagovornik.
“Preokret” je nastao 2022. godine. Do sad su učestvovali na izborima u Podgorici i Danilovgradu, a najavili su i debitantske nastupe na predstojećim izborima u Nikšiću i Herceg Novom. Oni su pokušali da ostvare parlamentarni status na državnom nivou 2023, ali su ostali ispod cenzusa sa 1,60 odsto podrške birača.
