Crna Gora je napredovala kada su u pitanju ciljevi održivog razvoja i ove godine našla se na 55. mjestu liste kojom je obuhvaćeno 167 zemalja, ali je najgore ocijenjena u oblastima koje se odnose na zaštitu biodiverziteta u vodama i na kopnu, što bi moglo negativno uticati na pregovaračko poglavlje 27 (Zaštita životne sredine i klimatske promjene).
To proizilazi iz nedavno objavljenog globalnog Izvještaja održivog razvoja (SDG Index & Dashboards)
Na osnovu skupa podataka na nivou svake zemlje, SDG sumira polazne osnove i upoređuje performanse.
Finska, Švedska, Danska, Njemačka i Francuska su najbolje kotirane na listi, dok se na začelju nalaze Jemen, Somalija, Čad, Centralna Afrička Republika i Južni Sudan.
Poređenja radi, Finska, koja ima najbolji rezultat, ima skor 87, Južni Sudan, koji je najlošije kotiran, 41,6.
Crna Gora ima skor 73,8.
Kad su države regiona u pitanju, najbolje je kotirana Hrvatska (skor 82,4, osmo mjesto na listi). Slijede Slovenija (12. mjesto, skor 81,2), Srbija (33. mjesto, skor 78,2), Albanija (45. mjesto, skor 75,2). Lošije od Crne Gore kotirana je Bosna i Hercegovina, koja se nalazi na dva mjesta iza (57), ali ima jednak skor kao Crna Gora (73,8), kao i Sjeverna Makedonija.
Agenda Ujedinjenih nacija 2030, koja je na Genaralnoj skupštini te međunarodne organizacije usvojena prije deceniju, targetira 17 milenijumskih ciljeva. Pored informativnog dijela izvještaja, SDG nudi i grafički prikaz, pri čemu su države koje ispunjavaju svoje obaveze u određenim oblastima označene zelenom bojom, one koje to rade, ali se još suočavaju sa određenim izazovima prikazane su žutom bojom. Narandžasta boja znači značajne izazove, a crvena da oni brojni i glavni nijesu još riješeni.
Crna Gora je pozitivno ocijenjena i zelenom bojom označena samo kad je riječ o cilju koji predviđa smanjenje siromaštva. Značajni izazovi predstoje u dostizanju cilja nulte stope gladi, ali i zdravlja građana. Još ima izazova i kad je u pitanju kvalitet obrazovanja, dok su pred državom značajni izazovi u oblasti jednakosti polova. Prema ocjeni SDG, Crna Gora još nema u potpunosti “čistu” i cjenovno prihvatljivu energiju, a značajni su izazovi i u oblastima rada i ekonomskog razvoja i industrije, inovacija i infratsrukture. Kad je u pitanju smanjenje nejednakosti, Crna Gora je u narandžostoj zoni i suočava se sa značajnim izazovima, baš kao i u oblasti mira, pravde i jakih institucija. Izazovi postoje i u oblastima održivih gradova i zajednica, klimatskih aktivnosti i partnerstava za dostizanje milenijumskih ciljeva.
Očuvanje biljnog i životinjskog svijeta, kako u crnogorskim vodama, tako i na kopnu u crvenoj je zoni, brojni glavni izazovi su pred državom.
Vrhovna državna revizija Crne Gore (DRI) je krajem 2023. godine, cijeneći značaj UN Agende 2030 koja je usvojena prije deset godina na Generalnoj skupštini UN, sprovela reviziju uspjeha sa ciljem utvrđenja u kom stepenu su državne insitucije pripremljene za realizaciju 17 milenijumskih ciljeva – ciljeva održivog razvoja.
Senator Branislav Radulović , nadležan za sprovođenje revizija uspjeha u DRI, “Vijestima” je kazao da je jedan od indikatora za sprovođenje ove revizije bila činjenica da je Crna Gora na indeksu SDG koji se sprovodi za 166 država svijeta, 2022. godine bila na 86 mjestu i ubjedljivo je bila najgore rangirana evropska država.
Reulatati revizije iz 2023. godine su pokazali da nadležne državne instiucije nijesu u dovoljnoj mjeri pripremljene za realizaiciju 17 milenijumskih ciljeva i pored činjenice da je Crna Gora još 2016. godine donijela svoju Nacionalnu strategiju održivog razvoja.
“Pozitivan rezultat ove revizije je da su prije svega radom Kancelarije za održivi razvoj sprovedene određene aktivnosti iz preporuka DRI, koji su doveli do toga da 2023. godine Crna Gora popravi svoju poziciju za 19 mjesta i zauzme 67 mjesto, a u 2024. godini 57 mjesto, ali, nažalost, i dalje je bila najgore rangirana od 44 evropske države”, naglasio je Radulović.
DRI je ove godine sprovela kontrolu i objavila izvještaj koji pokazuje da je od 14 izdatih preporuka samo pet u potpunosti realizovano.
Posebno je ponovo identifikovan problem da nije obrazovan Nacionalni savjet za održivi razvoj, koji ima izuzeno važne nadležnosti i kojeg čini čak 39 članova, a njime predsjedava predsjednik Vlade.
“Na novom SDG indeksu za 2025. godinu objavljenom juče Crna Gora je na 55. mjestu i od evropskih država iza nje su samo Kipar, BiH i Makedonija. Crna Gora je bila prilično proaktivna kada je u pitanju održivi razvoj i svoj prvi Savjet za održivi razvoj formirala je još 2002. godine, odmah nakon Samita o održivom razvoju u Johanesburgu. Savjetom je, zbog njegovog značaja, uvijek predsjedavao predsjednik država ili vlade, a posljednju radnu sjednicu Savjet je imao 2019. godine kada je razmatran prostorni plan države”, navodi Radulović.
On je istakao da će DRI, ukoliko bude potrebno, ponoviti reviziju, ali je neophodno da u prvom redu državni organi budu svjesni izuzetno loše pozicije Crne Gore na SDG indeksu i pod hitno sazovu sjednicu Savjeta.
Savjet za održivi razvoj nije zasjedao u mandatu 42. Vlade, a tokom mandata 43. Vlade imao je samo konstitutivnu sjednicu u decembru 2022. godine i od tada do danas, iako je formirana 44. Vlada, niti je sazivan, niti mijenjan.
“Savjet je jako važno tijelo koje ima nadležnost za razmatranje i davanje mišljenja na nacionalne izvještaje vezane za UN Agendom za održivi razvoj do 2030. godine (SDGs), Zelenim sporazumom, Klimatskim paketom EU, Zelenom agendom za zapadni Balkan, Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, Konvencijom o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja (Barselonskom konvencijom).
“Vrlo loša pozicija Crne Gore na indexu SDG može vrlo negativno uticati i na pregovaračko poglavlje 27 koje se odnosi na zaštitu životne srdine i klimatske promjene. Tim prije što su revizije DRI koje su se odnosile na zaštitu šuma, kvalitet vazduha, medicinski otpad i zaštitu Jadranskog mora uglavnom pokazale da nije dovljno uspješno upravljanje od strane državnih organa u ovim oblastima”, ističe Radulović.
