Ministar odbrane Dragan Krapović saglasan je sa potrebom uvećanja izdvajanja za odbranu na čemu, u svjetlu najnovijih izmijenjenih geopolitičllkih okolnosti u svijetu, insistira Evropska unija.
On je najavio da Crna Gora neće biti izuzetak od trenda koji su najavili NATO i EU da će se uvećati potrošnja za vojsku, ali i ojačati sama evropska odbrambena industrija, što, kako je kazao, daje šansu za dodatni naučni, privredni i ekonomski razvoj države.
Američki predsjednik Donald Tramp insistira da države članice NATO-a uvećaju svoja izdvajanja za odbranu iznad do sada traženog standarda od dva odsto BDP-a. To, uz iznenadnu stratešku promjenu odnosa Trampove administracije prema ratu u Ukrajini i njegovo približavanje sa režimom ruskog predsjednika Vladimira Putina koji već tri godine vrši agresiju na Ukrajinu, kao i Trampove poruke da „SAD neće braniti“ svoje saveznike koji, po njemu, nedovoljno izdvajaju za vojsku, učinilo je da Evropska unija prošle nedjelje donese i prezentira plan o tzv. ponovnom naoružavanju Evrope, vrijedan više od 800 milijardi eura.
„I u vrijeme prvog mandata predsjednika Trampa njegova administracija označila je to izdvajanje za odbranu kao problematično što se tiče Evriope. Moram da kašem da mislim da je u tom dijelu, predsjednik tramp bio donekle u pravu. Međutim, potezi koje je američka administracija u ovom njegovom novom mandatu napravila u ovom kratkom periodu bili su svojevrsan alarm za buđenje kompletne Evrope i vjerujem da će stoga u narednom periodu odbrambena industrija u Evropi doživjeti ‘zlatno doba’ i procvat. Nažalost, to podrazumijeva i mogućnost sukoba – nadamo se ne i na evropskom tlu, ali Crna Gora neće biti izuzetak u odnosu na te trendove, samom činjenicom da je članica NATO-a, pa ima i određene zaključke i obaveze koji se tiču dostizanja određenog stepena potrošnje za odbranu u odnosu na procenat BDP-a“, kazao je u Tivtu crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović.
Crna Gora je lani sa oko 150 miliona eura ukupnih izdvajanja za sistem odbrane, simbolično preskočila prag od minimalnih dva odsto BDP-a utroška za odbranu, a koliko je za svoje članice do sada definisao NATO. Taj limit lani su prešle 23 od ukupno 32 članice Alijanse. Većina njih, posebno članice NATO-a u Evropi suočene sa ruskom prijetnjom i ambivalentim stavom Trampove administracije prema obavezi SADS iz člana V o kolektivnoj odbrani članica NATO-a, odlučile su da hitno i drastično uvećaju izdvajanja za svoje nacionalne armije, odnosno da podstaknu ubrzani rast proizvodnje u nekada veoma razvijenoj, ali posljednjih godina prilično zamenarenoj evropskoj industriji naoružanja i vojne opreme.
Predsjednica Evroske komisje Ursula fon der Lajen tako je prošle nedjelje predstavila plan za ponovno naoružavanje Evrope u pet koraka, vrijednosti preko 800 milijardi eura. Svih 27 članica EU saglasilo se oko liste prioriteta za djelovanje na nivou EU u oblasti razvoja kapaciteta za odbranu u čemu su identifikovani vazdušna i protivraketna odbrana, artiljerijski sistemi, projektili i municija, dronovi i sistemi protiv dronova, strateški kapaciteti, vojna mobilnost, sajber bezbjednost, vještačka inteligencija i elektronsko ratovanje.
Odgovarajući na pitanje „Vijesti“ kakav je stav Crne Gore prema ovim trednovima, ministar odbrane Dragan Krapović je kazao da naša država neće biti izuzetak u odnosu na ostale članice NATO-a u Evropi, kao i da će se, uz direktna ulaganja u opremanje i razvoj kapaciteta VCG, raditi i na poboljšanju tzv. namjenske industrije (proizvodnje naoružanja i vojne opreme) u državi.
Trenutno u Crnoj Giori posluju dvije fabrike koje se bave izradom naoružanja i vojne opreme: „Tara Aerospace“ u Mojkovcu i „Poliex“ Berane koje, pored ostaloga, proizvode razne vrste eksploziva, streljačkog naoružanja, minobacačke municije, piropatrona za izbaciva pilotska sjedišta u borbenim avionima, IC mamce i slično. Ove fabrike među najuspješnijim su izvoznicima u državi jer potražnja za njihovim asortimanom u svijetu nikada ne jenjava.
Do prije nekoliko decenija namjenska industrija u Crnoj Gori je bila mnogo jača jer su se kod nas proizvodili i razni djelovi radara i drugih optoelektronsklih sredstava u fabrici „Optel“ u Pljevljima, te niz sredstava mornaričkog artiljerijskog, raketnog i minskog naoružanja u nekadašnjem tivatskom Arsenalu. Dobar dio njihovoh proizvodnog programa takođe je plasiran u inostranstvo.
Trenutno u svijetu postoji enormna potražnja za pojedinim vrstama naoružanja i vojne opreme, pa su tako naprimjer, artiljerisjke granate u NATO kalibru 155 mm, među najdeficitarnijim i najtraženijim vrstama naoružanja, a njihova proizvodnja nije toliko komplikovana, tim prije što su se nekad i u Crnoj Gori već izrađivala slična sredstva.
„Nažalost, kao što je u prethodnom periodu bila zamenarivana i činjenica da smo pomorska država pa je sve to bilo u nekakvom zapećku, tako je i odbrambena industrija u Crbnoj Gori, u smislu instiitucionalnog odnosa Ministarstva odbrane prema njoj, bila zapostavljena. Trenutno imamo te dvije fabrike u Mojkovcu i Beranama koje sam ja ovih dana i posjetio. One rade jako dobar posao, a mi ćemo kroz novi Zakon o proizvodnji i trgovini oružjem i robama dvostruke namjene koji će se, nadam se, na predstojećem zasijedanju naći pred poslanicima u Skupštini Crne Gore, tačno odrediti institucionalnu ulogu Ministartsva odbrane i drugih nadležnih resora u tom sistemu. Daćemo jedan novi impuls radu i razvoju namjenske proizvodnje u Crnoj Gori, pa i kroz neke strane programe, pa i kroz nešto što je ulaganje države, tim fabrikama da unaprijede svoju proizvodnju, da zaposle veći broj ljudi i da što veći broj svojih proozvoda plasiraju na svjetsko tržište“, kazao je Krapović.
On je ocijenio da je „svakako pred nama uzlet odbrambene industrije i u Evropi i u Crnoj Gori“.
„Zbog globalnih trendova, nema nikakve sumnje da će se to sigurno desiti, tako da ja mislim da je to i jedna razvojna šansa koju privreda Crne Giore svakako treba da iskoristi. I ne samo da se ograničimo na ove dvije fabrike koje sada imamo, več možda i da pođemo u pravcu državne namjenske industrije ili eventualno drugih inicijativa koje bi značile javno-privatno partnerstvo, zašto da ne“, istakao je Krapović, dodajući da je preduslov za to donošenje novog Zakona o trgovini oružjem i robom dvostruke namjene, jer je postojeći pravni okvir u toj oblasti zastario i odavno prevaziđen.
Krapović je potvrdio „Vijestima“ da narednog mjeseca u brodogradilištu francuske kompanije „Kership“ u gradu Konkarno, ceremonijom tzv. sječenja čelika i polaganja kobilice na navoz, počinje gradnja dva nova off shore patrolna broda tipa Kership OPV-60 M koji su naručeni za potrebe Mornarice VCG.
„Nabavka materijala i djelova opreme za nove brodove je u toku. Njihova fomalna gradnja će zvanično započeti u aprilu mjesecu i ja ću biti prisutan na zvaničnoj ceremoniji u brodogradilištu u Konkarnou kada se to bude desio“, kazao je ministar odbrane.
On je kazao da još nisu zvanično određena imena koja će dobiti novi brodovi, a koji bi u operativnu upotrebu Mornarice VCG trebalo da uđu početkom 2027. godine.
Ugovor sa francuskim brodogradilišnim koncernom „Kership“ o gradnji dva patrolna broda za MVCG, vrijedan 120 miliona eura, potpisan je u novembru prošle godine.
Brodovi tipa OPV-60 M dugi su 62 metara, deplasmana po 620 tona, postižu maksimalnu brzinu plovidbe od 22 čvora, imaju autonomiju od 21 dana na moru i akcioni radiujus od 5.000 milja. Brodovi na krmi nose i dva brza interventna RHIB čamca dužine po 6,8 metara, a na krmenoj palubi mogu ukrcati dva stanardna TEU kontejnera sa modulima za razne misije – od izviđačih do misija pružanja podrške ronilačkim operacijama, humanitrarnim intervencijama ili za djelovanje u slučaju zagađenja mora. Dizajnirani su za duže zadatke patroliranja na moru dalje od obale, odnosno za kontrolu i nadzor teritorijalnog mora tzv. isključive ekonomske zone, a imaju i mogućnost upotrebe dronova sa vertikalnim poljetanjem i slijetanjem.
Ministarstvo odbrane Crne Gore do sada nije preciziralo sa kojim konkretno naoržanjem i senzorima će biti opremljena dva nova crnogorska patrolna broda, ali je izvjesno da će oni nositi pramčani top kalibra 40 mm i dvije daljinski upravljanje borbene stanice sa mitraljezima kalibra 12,7 mm na bočnim stranama mosta.
Prema nezvaničnim informacijama, nakon izgradnje u Francuskoj brodovi za Mornaricvu VCG će naknadno biti opremljeni protivbrodskim i protivvazduhoplovnim raketnim naoružanjem, najvjerovatnije izraelskim raketama “Spike”, odnosno francuskim PVO sistemom kratkog dometa tipa “Mistral”.
