Predsjednik opštine Nikšić i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević čestitao je gostujući na Javnom servisu Upravi za statistiku (Monstat) i svima onima koji su učestvovali u sprovođenju popisa na tom uspješno odrađenom poslu.
„Svi mehanizmi kontrole su bili dostupni i niko nema mogućnost da dovede u sumnju rezultate popisa. Što se tiče samih rezultata, kao neko ko dolazi iz NSD-a, mogu reći da sam zadovoljan procentom zastupljenosti srpskog naroda u stanovništvu Crne Gore, posebno sa procentom koji se tiče govornika srpskog jezika. Što onih koji su odredili srpski jezik kao njihov maternji jezik, što onih koji ga u svakodnevnoj komunikaciji koriste. U tom smislu, potvrdila se realnost koje smo svi bili svjesni, a to je da se mora uvažiti činjenica da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori i mora institucionalno da bude zastupljen u skladu sa onim što je pokazao popis stanovništva“, kazao je Kovačević.
Osvrnuo se i na komentare da je pobijedila građanska Crna Gora i kazao da bi to faktički značilo da je više građana Crne Gore u odnosu na one druge.
„Koga DPS ne smatra građanima Crne Gore to je drugo pitanje koje možemo da pretpostavimo. Ne bih volio da se to odnosi na pripadnike srpskog naroda koji su, kao što vidimo, trećina u Crnoj Gori. Moramo voditi računa o čemu pričamo, svi smo građani Crne Gore, a takvi vidovi borbe protiv srpskog naroda su bili zastupljeni u Austrougarskoj monarhiji pa je Svetozar Miletić morao da napominje vlasti u toj državi da mi jesmo Srbi, ali smo i građani“, kazao je Kovačević.
Nada se da u današnjoj Crnoj Gori to neće morati da rade. Komentarišući izmjene Ustava, što je pored Kovačević pomenuo i potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, a govoreći i o činjenici koliko bi to u stvari bilo jednostavno, predsjednik opštine i poslanik kaže da imamo disbalans u onome što je realno stanje i ono što stoji u Ustavu.
„Moramo ispoštovati ono što je slika Crne Gore po pitanju jezika. To je demokratski i pravedno. Znamo kakve su sve prepreke što se tiče same promjene Ustava ali moramo oformiti radne timove koji bi na tome radili. Nema nikakvog razloga da se bilo ko protivi inicijativi da srpski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori. U sistemu školstva treba promijeniti stvari na način gdje srpski jezik dobija mjesto koji mu po popisu stanovništva pripada. Imamo naziv predmeta koji je malo rogobatan a treba mijenjati stvari u odnosu na realnost u Crnoj Gori“, kazao je Kovačević.
On navodi da je ovo pitanje zbog kog crnogorsko društvo ima traume iz prethodnog perioda.
„Sasvim sigurno ih moramo riješiti. Ako imate stanje da je srpski jezik bio većinski u Crnoj Gori 2003. godine, pa ste uprkos tome donijeli Ustav koji ide kontra toga jezika, koji je većinski u Crnoj Gori, pa vam se ipak na popisu 2011. godine pokaže da je i pored pritisaka srpski i dalje većinski, i vi ništa ne radite po tom pitanju preko 10 godina. Pa dobijemo popis 2023. godine kada je srpski jezik opet većinski u Crnoj Gori – je li normalno da se ništa ne radi po tom pitanju“, pita Kovačević.
Pita je li pravedno da taj jezik dobije status koji mu daju građani na popisima.
„Ova pitanja nose određene traume. Znamo da su 2004. godine otpušteni profesori koji su branili Ustav kad je jezik bio srpski i naziv jezika koji se tako zove. Tada je poslata poruka bivšeg režima da svako ko se ne povinuje, da će proći kao što su prošli ti profesori ukoliko prate taj put. Vidimo da je srpski jezik sada većinski i moramo poslati poruku da će se to uvažiti, ne ugrožavajući nikoga drugoga. Mislim da smo zreli da to uradimo kao društvo i da načinimo korak naprijed“, kazao je Kovačević.
Komentarisao je i demografski problem sjevera i nikšićke opštine.
„Jedan od prvih poteza koji sam potegao je da uvedem naknade odnosno pomoć za vantjelesnu oplodnju a upravo u susret rezultatima popisa. Uveli smo i nove servise koji će početi od nove godine a koji se tiče naknadi za novorođenčad. Danas smo imali naknadu od 100 evra, a sada je naknada 300. Za drugorođeno 500 evra koji se isplaćuju na šest mjeseci, za treće dijete 1000 evra koje se isplaćuje na 12 mjeseci, a za četvrto dijete 2.000 evra koja se isplaćuju na 24 mjeseca. Uveli smo i pomoć za mnogodjetne porodice. Tako će svaka porodica koja ima troje djece imati pravo na naknadu od 100 evra a koja ima više od troje djece imaće pravo na naknadu od 200 evra. To je ono što smo u ovom momentu analizirajući prethodnu situaciju mogli kao lokalna samouprava da izdvojimo kada su te politike u pitanju. Vjerujem da će Vlada kreirati politike koje će kada je ova tema u pitanju morati da tretiraju lokalne zajednice i morati da budu pomoć lokalnim samoupravama da zadržimo stanovništvo. Ovo što je Vlada uvela je dobro za natalitet ali ne garantuje zastupljenost. Potrebno je kreirati politike koje će zadržati stanovništvo na sjeveru. Mi smo u Nikšiću radili mnogo po tom pitanju a kroz usvajanje novog dokumenta, stvorili su se preduslovi da se otvore 500 novih radnih mjesta ali se to ne može raditi bez vlasti sa državnog nivoa“, kazao je Kovačević.
Nada se da će država znati kako da se osposobe drugi djelovi njene teritorije. Kovačević je kazao da je zaposlenje glavni razlog za odlazak.
„U Nikšiću smo imali 16.000 nezaposlenih lica. Mislim da treba poboljšavati politike, napravili smo dobar korak u tom pitanju, ali ne vidim perspektivu za sjever da se nešto poboljša. Što se primorja tiče, to je trenutni trend koji je nastao nakon korone i mislim da će se to promijeniti. Neka svako uradi šta može da poboljša situaciju a kroz određeni period ćemo imati poboljšanje“, kazao je Kovačević.
Nikšić, dodaje, nema ekspanziju posle II svjetskog rata ali se intenzivno naseljavao, što se i vidi a primorske opštine i Podgorica naravno bilježe rast stanovnika jer su ekonomski snažniji.
„Gledajući proces naseljavanja stranaca svakako se mijenja demografska slika. Crna Gora od kad je nastala uvijek se iseljava. To je mana, ali može da bude i prednost jer svi oni koji su vezani za Crnu Goru i vole je, a ako bi se Crna Gora otvorila ka njima kroz donošenje Zakona o dvojnom državljanstvu, mislim da bi mogli da pojačamo i poziciju Crne Gore i da bi onda smanjili opasnost od izmjene demografske slike našeg stanovništva. Možemo navesti kada su određene reprezentacije Crne Gore angažovale strance, ali dali pasoše i državljanstva onima koji potiču iz Crne Gore a da bi ojačali reprezentaciju. Dvojno državljanstvo je podsticajna mjera jer svako ko radi za Crnu Goru je dobro. Nisam još upoznao nekog ko nije ponosan na činjenicu što je iz Crne Gore. To možemo iskoristiti“, kazao je Kovačević.
