Crna Gora je u novom izvještaju međunarodne organizacije Fridom haus (Freedom House), kao i prošle godine, svrstana među djelimično slobodne države, s ukupnom ocjenom 69 (od 100)
Izvještaj ‘’Slobode u svijetu’’ je godišnji globalni izvještaj američke nevladine organizacije (NVO) o političkim pravima i građanskim slobodama, sastavljen od ocjena i opisnih tekstova za svaku zemlju i odabranu grupu teritorija. Izdanje za 2025. pokriva dešavanja u 195 zemalja i 13 teritorija u prošloj godini.
U odnosu na stanje političkih prava i građanskih sloboda, države su podijeljene u tri grupe – “slobodne”, “djelimično slobodne” i ‘’zarobljene’’ (not free).
Politička prava u Crnoj Gori ocijenjena su sa 27 bodova (od maksimalnih 40), a građanske slobode sa 42 poena (od maksimalnih 60).
’’Nova parlamentarna većina i Vlada uspostavljeni su nakon kompetetivnih izbora 2023, čime je otvoren put ka rješavanju nedavne političke nestabilnosti. Korupcija u politici i pravosuđu ostaje problem’’, piše u dijelu izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru.
Ona je, kako se dodaje, dom “dinamičnih medija” i sektora civilnog društva, a građanske i političke slobode se “generalno poštuju”.
Fridom haus je najavio da će uskoro objaviti opširniji izvještaj za Crnu Goru.
Ona je u njihovom dokumentu najbolje rangirana od država zapadnog Balkana, koje su sve djelimično slobodne.
Albanija je u novom izvještaju dobila ocjenu 68, Sjeverna Makedonija 67, Srbija 66, Kosovo 60 i Bosna i Hercegovina 52.
Od bivših jugoslovenskih republika, Slovenija je najbolje rangirana s ocjenom 96, dok je Hrvatska dobila 82. One su u kategoriji “slobodnih država”.
’’Najslobodnija’’ država svijeta je Finska, s ocjenom 100. Slijede Novi Zeland, Norveška i Švedska s 99, zatim Kanada, Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska i San Marino s 97. Sjedinjene Američke Države imaju ocjenu 84, a Francuska i Italija 89…
Fridom haus navodi da su globalne slobode pale 19. godinu zaredom i da je u 60 zemalja zabilježeno pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda, dok je u samo 34 ostvareno poboljšanje. El Salvador, Haiti, Kuvajt i Tunis bile su zemlje s najvećim padom ocjena tokom godine, dok su Bangladeš, Butan, Šri Lanka i Sirija zabilježili najveći rast.
’’Tokom godine bez presedana po broju izbora, mnoge izborne trke bile su obilježene nasiljem i autoritarnim pokušajima da se ograniči izbor birača. U više od 40 procenata zemalja i teritorija koje su održale nacionalne izbore 2024, kandidati su bili meta pokušaja atentata ili napada, biračka mjesta su napadnuta, a postizborne demonstracije su ugušene nesrazmjernom silom’’, piše u dokumentu.
