Ljudi reaguju zato što su imali određenu vrstu nade da će promjenom vlasti nestati neke loše prakse, da će postati bolje, kaže Stefan Đukić
Crnogorske vlasti nakon 2020. godine nijesu iskoristile šansu za suštinsku transformaciju sistema, pa se umjesto najavljene meritokratije i borbe protiv korupcije, građani i dalje suočavaju sa istom neefikasnom administracijom, dok je “jedna partijska elita uglavnom samo zamijenjena drugom”.
Tako sagovornici “Vijesti” ocjenjuju narativ, koji se može čuti u dijelu javnosti, da je aktuelna vlast ista kao i ona trodecenijska DPS-a koja je smijenjena na izborima u avgustu 2020. godine.
Smatraju da uprkos određenim poboljšanjima i pojedinim pozitivnim pomacima, “sistem nije promijenjen”, a nove vlasti “nisu iskoristile šansu da postanu politička garnitura koja će Crnu Goru definitivno okrenuti demokratskom i uređenom društvu”, već su vođenje države podredile partijskim interesima i agendama koje je svakim danom sve više udaljavaju od zvanično proklamovanih ciljeva. Jasne razloge za realno nezadovoljstvo vide u tome da se sistem i dalje ne zasniva na kompetencijama, već na političkoj pripadnosti, u tome da pravosudni epilog za visoke funkcionere često izostaje ili traje predugo, u tome što građani osjećaju da im je kupovna moć i dalje niska…
“Iako su došli na vlast obećavajući temeljne promjene, mnoge prakse koje su bile kritikovane tada (prije 2020. godine), u velikoj mjeri su nastavljene. S tim u vezi nije ni čudno što možemo čuti u javnosti, mislim i opravdano, da je umjesto meritokratije došlo do zamjene jedne partijske elite drugom”, rekao je “Vijestima” politikolog Miloš Perović .
Analitičar Stefan Đukić kaže da postoji više razloga za to i da se maltene od smjene DPS-a priča da je sve isto, da nema razlike.
“Tu postoji jedan umišljaj, jedna namjera…, ali pored toga postoji i onaj organski dio zato što neke metode, koje nisu zanemarljive, načini funkcionisanja prethodne vlasti su opstali i ljudi to vide”, rekao je Đukić “Vijestima”.
Kako je dodao, ljudi reaguju zato što su imali određenu vrstu nade da će promjenom vlasti nestati neke loše prakse, da će postati bolje, a pošto se to nije desilo, onda stižu reakcije.
“Naravno, nismo mi specifični po tome, svako bi tako reagovao”, objašnjava Đukić.
O narativu da je ova vlast istao kao prethodna, govorilo se i na premijerskom satu u Skupštini u petak.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je da između sadašnje i vlasti koja je tri decenije vladala Crnom Gorom postoji velika razlika.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića , rekao da su današnje institucije, iako nijesu savršene, mnogo slobodnije nego ranije i da je sistem potpuno promijenjen.
Bogdanović je Spajića pitao da li se na bilo koji način može podvući znak jednakosti između bivše i sadašnje vlasti.
“Da li je uopšte moralno, politički pošteno i istorijski korektno reći da smo isti? Postoji samo jedna vrsta ljudi koja izjednačava žrtvu i agresora, naravno neću reći koja, samo ću Vam približiti da se radi o ljudima koji su od bivšeg režima živjeli mnogo bolje nego što je živjela država”, naveo je Bogdanović.
Poručio da “nisu isti i ne mogu biti”.
“Ima li ko od nas da je dobio na poklon banku? Postoji bilo koja država da ima privatnu banku sa državnim novcem? Ima li bilo kog člana Vlade poslije 30. avgusta da je dobio na poklon stan? Oni su poklonili 171 stan, pa je bilo malo, pa su im podijelili 719 stambenih kredita za proširenje i uređenje stanova, pa je gradonačelnik Podgorice poklonio 519 stanova”, naveo je.
Bogdanović je pitao “ima li ko sestru da je zaključivala ugovore sa firmama sa Britanskih djevičanskih ostrva u kojima je bio ruski kapital”.
“Imate li snimak gdje uzimate 97.000 eura? Ne dozvolite da vas lažu kad vam kažu da smo isti”, poručio je.
Spajić je rekao da ima pojedinaca koji nijesu dorasli zadacima koje su dobili i otuda dvije rekonstrukcije Vlade.
“Naša država mora da se oslobodi balasta korumpiranih ljudi, ljudi koji nijesu dorasli funkcijama i koji na srcu nemaju isti interes kao država Crna Gora”, istakao je Spajić.
Njegova Vlada izabrana je posljednjeg dana oktobra 2023, a rekonstruisana dva puta – u julu 2024. i aprilu ove godine, dok se spekuliše o mogućnosti trećeg kadrovskog “osvježenja”. Iako su unutrašnji potresi redovna pojava, Spajićeva vlast ne pada, već je “nadživjela” prve dvije izabrane u eri nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) – Vlade Zdravka Krivokapića (srušena nakon 14 mjeseci) i Dritana Abazovića (pala poslije 113 dana, ali nastavila da upravlja državom u tehničkom mandatu godinu i dva mjeseca).
Sadašnju Vladu čine premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja, što je čini najbrojnijom od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori. Njen dio su Spajićev pokret Evropa sad (PES), stranke bivšeg Demokratskog fronta (Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija), Demokrate, Socijalistička narodna partija (SNP) i Bošnjačka stranka i albanske partije.
Sagovornici “Vijesti” nijesu saglasni sa konstatacijom premijera da je sistem promijenjen.
Đukić navodi da se može reći da postoji razlika, ali sistem kao sistem ne bi se reklo da je promijenjen.
“Neki njegovi aspekti su drugačiji, neke stvari su bolje, ali da je promijenjen nije”, rekao je Đukić.
Prema njegovim riječima, kada se građani susreću sa sistemom, oni ne razmišljaju o tome kakva je unutrašnja procedura u javnim nabavkama, već ih interesuje nesređenost kada odu po dokumenta, čekanje, neprihvatanje kopiranih dokumenata, nego traženje originala i da je za sve što žele da urade potrebno brdo dokumentacije koja je svakako državna, a oni je nose iz jednog ministarstva u drugo, ili iz lokalne samuprave u agenciju i slično.
“To je ono kako se mi srećemo sa time, druge stvari su naravno one koje pratimo preko televizije, prepucavanja, ružne riječi, gafovi, gluposti, korupcija…”, kazao je Đukić.
Ipak, ukazuje da nije ni bilo realno za nekoliko godina da se promijeni nešto što je bilo 30 godina, “a tih 30 godina se nakalemilo na onih prethodnih 40 godina”.
“Prosto nije realno da tako nešto preko noći postane drugačije”, istakao je.
Perović ukazuje da u formalnom smislu sistemski jeste bilo nekih promjena, međutim “nije bilo promjene u političkoj kulturi, što je ključni razlog zašto građani i dalje osjećaju nezadovoljstvo i prave paralelu sa prethodnom vlašću”.
Prema njegovim riječima, umjesto da se posvete zvanično proklamovanim državnim prioritetima, partije su vođenje države iskoristile za partijske interese i agende koje državu svakim danom sve više udaljavaju od tih ciljeva.
“Ovo je naročito upadljivo u sektoru borbe protiv korupcije, gde vladajuća elita, uprkos petogodišnjoj kontroli svih državnih mehanizama, i dalje građanima ne nudi ništa osim izuzetno skromnih rezultata”, kazao je.
Đukić navodi da hapšenja visokih funkcionera u bezbjednosnom sektoru, čime se vlast najviše hvali, govore u kakvom su sistemu građani živjeli – “u bolesnom, kriminalnom”, ali to ne znači da je sada sve resetovano.
Kako kaže, običan čovjek ne gleda da li je uhapšen šef onoga službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, kod koga on čeka dva sata u toku svog radnog vremena da bi obnovio ličnu kartu i ne može da je dobije.
“Šta njemu to trenutno znači? Naravno da je dobro što neko ko se kriminalno bogatio više nije politički funkcioner. Ali na svakodnevni život jednog običnog čovjeka to nema takav uticaj”, ukazuje Đukić.
Proces vetinga – postupka provjere imovine sudija i tužilaca, njihovih eventualnih veza s kriminalom, te njihovih profesionalnih kompetencija, nove vlasti godinama promovišu kao rješenje za borbu protiv visokog kriminala i korupcije. Taj proces formalno nije počeo. Međutim, neke partije vlasti, poput Demokrata, tvrde da ga sprovode u resorima kojima upravljaju (sektor bezbjednosti), dok dio javnosti tvrdi da je posrijedi revanšizam.
Poslanica Demokrata Anđela Vojinović rekla je “Vijestima” prošlog mjeseca, povodom dvije godine rada Vlade, da je preko 150 suspendovanih policajaca, brojna hapšenja tzv. “krupnih riba”, visokopozicioniranih policajaca, jasna poruka da se zakon konačno primjenjuje na sve jednako, da više nema nedodirljivih.
“To je suštinska razlika između ove i svih prethodnih vlasti”, poručila je.
Na pitanje da li priču da je ova vlast ista kao bivša plasiraju njeni protivnici ili ima realnih razloga za nezadovoljstvo građana, Miloš Perović odgovara da je granica između političkog narativa i realnog stanja često zamagljena.
“Međutim, mislim da se u ovom slučaju, iako opozicija aktivno koristi ovu tezu da bi se predstavila kao bolja alternativa i nanijela političku štetu, ipak postoje i stvarni i opipljivi razlozi za nezadovoljstvo građana koji se poklapaju s kritikom opozicije”, kazao je.
On glavne i jasne razloge za realno nezadovoljstvo vidi u tome da se sistem i dalje ne zasniva na kompetencijama, već na političkoj pripadnosti, što direktno utiče na kvalitet usluga koje država pruža, u tome da pravosudni epilog za visoke funkcionere često izostaje ili traje predugo, u tome što građani osjećaju da im je kupovna moć i dalje niska, u tome što se stvara utisak da vlast ne rješava suštinske ekonomske probleme i pored toga što su plate povećane kroz programe Evropa sad 1 i 2.
Stefan Đukić kaže da postoji namjera da se taj narativ plasira od samog početka, ali da nivo njegovog primanja ipak zavisi i od objektivnih stvari.
“Ne može samo neko da priča, pogotovo ljudi iz politike i da kažu da su obični ljudi neznaveni i zavedeni itd. Nije to baš tako. Zavisno od njihovog djelovanja će se ta priča primiti u nekoj mjeri. Ona se prima u sprezi sa time koliko percepcija javnosti odgovara toj ideji da su svi isti”.
