Na početku je Aleksandar Plamenac govorio o nivou AI tehnologije i kazao da smo još uvijek pioniri.
„Postoji velika količina projekata koja dobija na ozbiljnosti ali smo na početnom nivou a postoji prostor za razvoj AI tehnologije. To je i jedna velika prilika za državu da ide u korak sa tehnologijom ali to moramo raditi sistematski. Ljudi znaju osnove, znaju ChatGPT, a to je jedna zaista napredna tehnologija koja je napravila breakthrough ali postoje i brojni drugi alati i tehnologije koju bi mogli da primijenimo. Kod nas važi svijest da je to samo ChatGPT ali vještačku inteligenciju možete koristiti na razne načine“, kazao je on.
Valentina Radulović je zahvalila što se daje akcenat ovoj temi.
„AI je naša realnost i stvarnost koju živimo i moramo biti toga svjesni. Sa svim pozitivnim i negativnim stranama koje ona nosi. AI je umnogome višeslojna, ona se zasniva na podacima, mora postojati mnogo podataka koji moraju biti upotrebljivi a kad imamo podatke moramo imati algoritme i modele i kako koristimo te podatke da bi dolazili do zaključaka. Opet, kada bismo to koristili, moramo imati ozbiljne računare ali moramo i znati kako koristimo te podatke i kako donosimo odluke. Dakle – etika, kako donosimo zaključke“, kazala je ona.
Na koncu, baza svega su ljudi, a to su ljudi koji sve to koriste.
„Na vrhu piramide je data scientist, softverski inžinjeri, pravnici. To je cjelokupan ekosistem. Mi smo svuda pomalo zagrebali. Ja sam više sa naučne i tehnološke strane i bliža sam tom segmentu. Cjelokupni ekosistem zahtijeva ozbiljna dalja ulaganja“, kazala je ona.
Kosta Pavlović je kazao da već postoje određene inicijative za dalja ulaganja a ono što bi rekao je da Crna Gora i čitava Evropa shvata da kaska za ostatkom svijeta u razvoju ovih tehnologija.
„Najavljena su dalja ulaganja, evropski lideri su to prepoznali, pozivaju evropske stručnjake koji i dalje jesu vodeći u svijetu ali su pošli za prilikama u neke druge djelove Zemlje. Očekujem inicijative da se naši naučnici koji rade na cutting edge stvarima vrate u Evropu i u Crnu Goru i pomognu u dijelu edukacija i razvoja iz domena AI“, kazao je on.
Pavlović dodaje da je međudržavna saradnja izuzetno bitno, pogotovo u dijelu u kom se on bavi.
„Vještačka inteligencija je donijela dosta toga korisnog ali i opasnosti, gdje ne možemo znati koje stvari su generisane a šta su napravili ljudi. Treba postojati zakonskih okvira koji se definišu o strategijama o razvoju AI i njenoj primjeni“, kazao je on.
Na pitanje pomaže li AI prosvjetnim radnicima, Plamenac je kazao da bi mogao pomoći u pripremi materijala.
„Suštinski možete da ga posmatrate kao profesionalni pretraživač. Možda će on nešto brže naći nego ako biste tražili na Google-u. Tako ubrzavate sebi profesionalni rad. Sa te strane itekako može biti od pomoći“, kazao je on.
Plamenac se osvrnuo da koliko god pričali da ne treba bježati od vječtačke inteligencije ali ga ipak ne treba zloupotrebljvati.
„Bilo koja tehnologija koju je čovjek napravio je vjerovanto iskorišćena u smislu zloupotrebljavanja. Treba da radimo na smislu kako se koristi bilo koja tehnologija“, kazao je on.
