Grupa mladih volontera i ekoloških aktivista iz nekoliko evropskih zemalja zaključila da je perspektiva što više malih porodičnih biznisa i dobro uvezan turizam sa proizvođačima hrane…
Kolašin još nije zakasnio da izabere model razvoja po uzoru na mala švajcarska mjesta, u kojima su porodični pansioni povezani sa lokalnim proizvođačima hrane i u kojima sav novac zarađen od turizma ostaje u lokalnoj zajednici.
To je jedan od zaključaka grupe mladih volontera i ekoloških aktivista iz nekoliko evropskih zemalja, koji su, u okviru projekta čiji je nosilac italijanska neprofitna organizacija Kora, posjetili Kolašin.
Domaćin im je bila NVO Natura, a mladi Evropljani posjetili su proizvođače sira, meda, domaćinstva koja se bave seoskim turizmom, stočare na katunima…
Cilj im je bio da razgovaraju sa što više mladih koji se bave poljoprivredom, ali u kolašinskim selima nijesu sreli mnogo svojih vršnjaka.
“Žao mi je što smo u seoskim domaćinstvima nailazili na starije ljude. Malo je mlađih od 30 godina koji su se posvetili proizvodnji hrane, životu u skladu sa prirodom i poljoprivredi. Takvo stanje bi trebalo mijenjati. To je i cilj ovoga što radimo i to je garancija i za budućnost Kolašina”, kaže za Vijesti Danac Džo Šort .
U Kolašinu je, objašnjava, vidio početke dva koncepta mogućeg razvoja – s jedne strane su male porodične farme i smještajni kapaciteti, a s druge početak izgradnje velikih hotela, čiji investitori nijesu Kolašinci.
Razočaralo ga je, objašnjava, što je na planini zatekao i buku terenskih vozila.
“Prema mom mišljenju, Kolašin još ima šansu da se razvija po uzoru na mala švajcarska mjesta. Ono što smo sada zatekli u Kolašinu nažalost podsjeća na početak nečeg što je u Italiji i Francuskoj već uzelo danak u malim sredinama. Njih je zadesila masovna hiperizgradnja, koja je devastirala prirodu. Ta mjesta više ne liče na ono što su bila, izgubila su autentičnost i postala kopija već mnogo puta viđenog. Bojim se da veliki ski-rizorti neće imati dobru vezu sa lokalnom zajednicom, neće biti u dovoljnoj mjeri uključeno lokalno stanovništvo, odnosno novac neće ostajati Kolašincima”, kaže Šort.
Smatra da je perspektivna budućnost za Kolašin što više malih porodičnih biznisa i dobro uvezan turizam sa proizvođačima hrane. Takođe, objašnjava, i briga o prirodi, čuvanje i valorizacija autentičnosti sredine i omogućavanje mladim da rade i zarade, a sve u skladu sa prirodom i brigu o živornoj sredini.
“Hipergradnja i mnogo ogromnih hotela nijesu opcija budućnosti za mjesta kakvo je Kolašin. Za ovaj gradić sa okolinom mislim da je primjeren švajcarski sistem turizma u kojem veliki hoteli ne eksploatišu radnike i resurse. Više sam za koncept gdje turisti mogu da budu dio prirode i da imaju konekciju sa lokalnim stanovništvom. Sav novac koji se zarađuje ovdje trebalo bi da završi kod lokalnog stanovništva”, kaže Šort.
On i njegove kolege, učesnici studijske posjete sjeveru Crne Gore, preporučili su i osnivanje klastera. To bi, kako kažu, ojačalo individulane turističke poslenike i poljoprivrednike i učinilo ih konkurentnim na tržištu.
Nakon Kolašina, posjetiće Mojkovac, a potpom otputovati i u Makedoniju.
Šort već godinama živi u Italiji, gdje je uključen u aktivnosti organizacija Kora – rad na obrazovnoj farmi La Buona Terra koja se nalazi usred vjekovima starog maslinjaka pored jezera Trazimeno u Umbriji.
Danac je “Vijestima” ispričao da se na toj farmi organskom poljoprivredom voloneterksi bavi na stotine mledih iz cijele Evrope. Oni u grupama dolaze u Italiju na edukaciju, ali i naporan rad koji je, kaže, garant povratka prirodi.
Projekat, u okviru kojeg borave u Crnoj Gori, nakon Španije, Jordana i još nekoliko zemlja, zove se “Food back”. Prioriteti su, objašnjava, edukacija, a onda i razne vrste nimalo lakih, poljoprivrednih poslova.
Na farmi u Umrbriji proizvode na organski način, između ostalog, maslinovo ulje, te eterična ulja od lavande, žalfije, ruzmarina…
Sve što se radi na farmi, kaže Šort, usmjereno je na očuvanje prirode. Kao zanimljivost ističe i da od izmeta sa farme svinja prave biogas, koji im je osnovni energent. Tvrdi da je zarada od biogasa dobijenog sa te farme značajno veća od zarade ostvarane prodajom mesa.
Organizacija Kora sarađuje sa La Buona Terra od 2015. godine, promovišući ciljeve održivog života i ekološkog obrazovanja. Od tada je domaćin obrazovnih projekata, poput razmjene mladih i kurseva obuke.
Kora je domaćin volonterima koji na na farmi rade na polju održive poljoprivrede, eko-konstrukcije, kuvanja i još mnogo toga…
