Pet eminentnih ljekara navodno napustilo najveću zdravstvenu ustanovu, a među njima je i najreferentniji crnogorski hirurg Ranko Lazović “Vijesti” saznaju da bi to u narednom periodu moglo da učini još najmanje troje ljekara
Petoro eminentnih ljekara napušta najveću zdravstvenu ustanovu, a među njima je i najreferentniji crnogorski hirurg Ranko Lazović koji je u KCCG radio trideset godina.
“Vijesti” saznaju da je KCCG, osim Lazovića, napustilo još četvoro iskusnih ljekara i da bi u narednom periodu to trebalo da učini još troje. Iz KCCG, prema nezvaničnim informacijama, odlaze i bivši direktor Klinike za bolesti srca, kardiolog Nebojša Bulatović, anesteziološkinja Ognjenka Šarenac, radiološkinje Sanja Čejović i Verica Škerović.
Lazović, koji je jedan od najpoznatijih digestivnih hirurga u regionu i jedini radno aktivni član crnogorske Akademije nauka i umjetnosti (CANU) iz oblasti medicine, “Vijestima” je potvrdio da je dao otkaz u KCCG i da će nastaviti da radi u privatnom sektoru.
“Razlozi su isključivo profesionalne prirode. Za 30 godina, uzidao sam sebe u Klinički centar Crne Gore. Sada se moderne hirurške intervencije u toj ustanovi rutinski rade. Ostavljam i dosta dobrih svojih đaka. Ostajem na raspolaganju svim svojim bivšim, sadašnjim i budućim pacijentima, uz želju da ih bude manje. Ne idem nigdje, nastavljam da se bavim svojom strukom”, kazao je Lazović.
Iz KCCG su juče “Vijestima” kazali da su juče otkaz dala dva ljekara, a da je “od januara 2023. do juče primljeno sedam novih”.
“S obzirom na sve profesionalne mogućnosti koje pruža rad u KCCG kao jedina ustanova tercijarnog nivoa u državi i kao ustanova koja se pridržava svih relevantnih propisa, shodno mogućnostima, ali i ograničenjima, maksimalno smo konkuretni u odnosu na privatni sektor koji je, istina, posebno u finansijskom dijelu izrazito privlačan i ljekarima i ostalom medicinskom kadru. Međutim, KCCG je brojem novih ljekara koji su kod nas došli iz privatnog ili javnog sektora, a kojih je od početka godine, ponavljamo, sedam, dokazao da je profesionalni ugled ustanove u kojoj rade za njih prioritetan”, odgovorili su iz te ustanove.
Kazali su da će naredne sedmice raspisati konkurs za preko 40 novih specijalizacija. Nijesu, međutim, odgovorili na pitanje da li osjećaju odgovornost zbog odlaska iskusnog kadra.
Lazović je bio načelnik digestivne hirurgije KCCG od 2004. godine, a obavljao je i funkciju direktora i predsjednika Upravnog odbora te ustanove. Redovni je profesor i šef katedre na Medicinskom fakultetu i dobitnik Trinaestojulske nagrade za dostignuća u crnogorskoj hirugiji. Bio je dio tima 1996. koji je uradio prvu laparoskopsku operaciju žučne kese, a uveo je u zdravstveni sistem laparoskopske operacije debelog crijeva. U 2019. uradio je prvu microwave ablaciju – liječenje metastaza na jetri u Crnoj Gori. Jedini u Crnoj Gori i među rijetkima u region radi HIPEC – najsloženiju hiruršku intervenciju u liječenju malignih tumora trbušnih organa.
Stručna javnost ranije je u više navrata upozorila da povećanje zarada ljekarima neće spriječiti odliv kadra ka privatnom sektoru, ali i inostranstvu, kao i nezadovoljstvo pacijenata.
“…Ako nije praćeno i drugim mjerama usmjerenim na podizanje kvaliteta. Tu mjeru, koja je bila važan prvi korak, moraju da prate dobri organizacioni planovi. Zdravstvenim sistemom se mora upravljati u odnosu na potrebe pacijenata, a ne potrebe partija i interesnih struktura. Menadžment zdravstvenih ustanova mora biti kompetentan jer, u suprotnom, benefiti koje smo dobili povećanjem zarada u zdravstvu će biti anulirani. To se upravo i dešava”, kazali su nedavno iz Sindikata doktora medicine.
Iz te organizacije nedavno je saopšteno i da se, prema njihovim informacijama, ljekari odlučuju na odlazak iz javnog zdravstva.
“Javni zdravstveni sistem opet gubi iskusne ljekare u najboljim godinama da doprinesu podizanju kvaliteta dijagnostike i liječenja. Razlog je uglavnom loša organizacija rada u zdravstvenim ustanovama koja je povezana sa visokm stepenom rizika za loš ishod liječenja. Loša organizacija rada opasna je po pacijente i ljekare. Nemogućnost objektivnog profesionalnog napredovanja i izgrađivanja vrlo je otežana nikad snažnijim diktatima politike ili svojevoljnosti podobnih menadžmenta koji odgovaraju ministru”, upozorili su.
Prema ranijem istraživanju crnogorskog Instituta za javno zdravlje, Crnoj Gori nedostaje oko 150 ljekara, dok ne postoje precizni podaci koliko ih je u prethodnih tri godine napustilo javno zdravstvo.
Radio Slobodna Evropa krajem aprila ove godine objavio je da je Crna Gora ispod preporučenog svjetskog prosjeka po broju ljekara. Sa 2,76 ljekara na 1.000 stanovnika nalazi se na trećem mjestu u regionu, a situacija je po tom pitanju bolja u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
Dok Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje na ozbiljan deficit ljekara i medicinskih sestara širom Evrope, Crna Gora nema ni plan kadrovske politike u narednih deset godina.
