Ovim činom odata je počast jednom od najznačajnijih pjesnika ruske i svjetske književnosti.
Svečanosti su , osim predstavnika lokalne vlasti, prisustvovalo i predstavnici Demokratske narodne partije i diplomatskog kora.
Predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović rekao je da je veliki Jesenjin stihovima ostavio neizbrisiv trag u svjetskoj književnosti.
“Neka ovo mjesto bude podsjetnik da umjetnost povezuje narode, ljude i vremena. Hvala svima koji su učestvovali u realizaciji ovog programa i hvala što ste danas svojim prisustvom odali poštovanje ovom velikom pjesniku”, poručio je Asanović.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao je da je to jedan od najvećih ruskih pjesnika.
“Postavljamo i pitanje: da li bismo mi danas mogli otkrivati spomenike Jesenjinu da nije bilo 9. maja 1945. godine i da nije bilo slavne ruske i sovjetske armije koja je, kada je pokorena Evropa bila pod Hitlerovom čizmom, jedina digla barjak slobode i, uz komandu ‘ni korak nazad’, oduprla se i krenula u oslobađanje i donošenje mira čitavoj Evropi”, kazao je lider DNP-a.
Danas, dodao je, kada u toj Evropi, koju su oslobađali ruski i sovjetski vojnici, ruše njihove spomenike i pokušavaju izjednačiti Hitlerovu Njemačku sa Sovjetskom Rusijom, oni u Zeti, kao luča slobode, otvaraju novu stranicu bratskih odnosa, otkrivajući spomenik Sergeju Jesenjinu.
“I svim onim evropskim zemljama koje su proteklih godina rušile spomenike i sjećanja na tu veliku borbu, želimo poslati poruku: ne rušite te spomenike – pošaljite ih kod nas u Zetu. Naći ćemo im mjesta, jer mi znamo da čuvamo zavjete predaka i znamo da se odupremo onome što je novi globalni fašizam”, istakao je Knežević.
Dan pobjede je, naglasio je, najveći datum u istoriji čovječanstva.
“Dan pobjede treba da proslavljaju i poraženi i oni koji su bili pobjednici“, rekao je Knežević.
Nama, rekao je, pokušavaju predstaviti da 9. maja slavimo Dan Evrope.
“A da li bi bilo ovakve Evrope da nije bilo ruskih vojnika? – Svakome je odgovor jasan i mi bismo, možda danas, tj. neki drugi, ja sigurno ne, otvarali ovdje, možda, spomenik Gebelsu ili Geringu da nije bilo slavne ruske armije, koja je 2. maja, uz 27 miliona žrtava, zauzela Rajhstag i postavila onu zastavu slobode kojoj se i danas klanjamo.
Zato je ova simbioza između Jesenjina i Dana pobjede neraskidiva”, poručio je Knežević.
Odgovorio je i onima koji su govorili da treba da traži saglasnost od gradončelnika Podgorice Saše Mujovića.
“Imam da im poručim da ga ne možemo tražiti po Parizu, jer je otišao sa Danijelom u Pariz, pa ako hoće, neka dođe ovdje i neka se pokloni spomeniku”, poručio je Knežević.
