Nestabilno vrijeme koje donosi kišu, snijeg i zahlađenje smjenjivaće se narednih dana sa kraćim periodima stabilizacije, dok su poljoprivredni radovi već poremećeni zbog dugotrajnog kišnog perioda, a brojne kulture u osjetljivim fazama razvoja ili van optimalnih rokova sadnje.
To su za “Vijesti” ocijenili meteorolog Vučina Popović i poljoprivrednik i odbornik Evropskog Saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša .
Popović je za vikend najavio izraženu promjenljivost vremena širom zemlje, uz padavine i pad temperature.
“U subotu će u južnim predjelima biti umjereno do potpuno oblačno, uz povremenu kišu, dok će na sjeveru biti pretežno oblačno, uz povremeni snijeg, a u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg. U planinama se očekuje umjeren do jak snijeg”, kazao je on, dodajući da će duvati umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar i da će biti svježije nego prethodnih dana.
Već početkom naredne sedmice, prema ocjeni Popovića, slijedi kratkotrajno razvedravanje u južnim i centralnim predjelima, dok će sjever ostati pod uticajem oblačnosti.
“U nedjelju i ponedjeljak u južnim i centralnim predjelima biće pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, dok će na sjeveru biti promjenljivo do potpuno oblačno i uglavnom suvo, uz rijetku pojavu slabih padavina”, naveo je Popović, ističući da će od nedjelje doći do porasta dnevne temperature, dok se u ponedjeljak ona neće bitnije mijenjati.
Novo pogoršanje, kako je kazao, stiže već u utorak i srijedu.
“Očekuje se novi talas padavina, češći u srijedu, kada se na sjeveru očekuje snijeg, dok će u utorak padavine biti slabije”, rekao je Popović, dodajući da će u srijedu duvati umjeren do pojačan sjeverni vjetar, koji će se zadržati i u četvrtak, kada se očekuje postepeno poboljšanje vremena.
On je precizirao da će na sjeveru tokom većeg dijela perioda biti pretežno oblačno, uz povremene padavine – u nedjelju i ponedjeljak rijetke i slabe, dok se u utorak i srijedu očekuje slab do umjeren snijeg, uz susnježicu i kišu u nižim predjelima.
“U planinama će snijeg padati češće, naročito u utorak i srijedu”, kazao je Popović.
Govoreći o temperaturama, naveo je da se na sjeveru u narednih sedam dana ne očekuju značajniji mrazevi, uz minimalne temperature do oko minus tri do minus četiri stepena, što, kako je ocijenio Popović, nije neuobičajeno za ovo doba godine.
U južnim predjelima, uključujući Podgoricu, kako je rekao, ne očekuje se opasnost od mraza niti snijega, iako su padavine moguće u utorak, a nešto više u srijedu, bez većih količina, uz blagi pad temperature sredinom sedmice. Dodao je i da se snijeg povremeno može javiti i u planinama na jugu, posebno u zaleđu Boke.
Popović je kazao i da u ovom trenutku nije moguće davati pouzdane dugoročne prognoze.
“Ne može se govoriti o stabilizaciji vremena i dolasku proljećnih temperatura, jer bi takve procjene bile nepouzdane”, naveo je on.
Takve prilike, ocijenio je Mugoša, ne idu naruku poljoprivrednicima u svim krajevima Crne Gore i kazao da je dug kišni period poremetio ključne radove.
“Poljoprivrednici nisu mogli da u odgovarajućim agroekološkim rokovima obave jesenje i zimske operacije – oranje, đubrenje, orezivanje i hemijsku zaštitu”, kazao je on.
Topla i vlažna zima dodatno je, kako navodi, pogoršala stanje na terenu.
“Takvi uslovi naročito pogoduju razvoju i prezimljavanju velikog broja patogena, a zaštita je bila otežana, pa me strah da će biti velika borba za zdravlje biljaka”, rekao je Mugoša.
Naveo je da su na primorju i u centralnom dijelu biljke već u najosjetljivijoj fazi.
“One su u fazi intenzivnog cvjetanja ili precvjetavanja i to je period kada lako može doći do izmrzavanja”, kazao je Mugoša, dodajući da mladi plodovi mogu stradati već na temperaturama od minus 0,5 stepeni.
Podsjetio je i na to da je prošle godine 4. april u Podgorici bio najhladniji dan u godini – “i imali smo ogromne štete na koštičavom voću, prije svega na kajsiji i breskvi, a i ove godine još postoji veliki rizik”, ističući da “dok god se iz Podgorice vidi snijeg na okolnim planinama, postoji mogućnost kasnih proljećnih mrazeva”.
Na sjeveru bi, kako kaže, problem mogao biti drugačiji.
“Nekoliko toplih dana moglo je da ‘izvuče’ voće i dovede ga u fazu početka cvjetanja, pa ove niske temperature mogu napraviti ogromnu štetu, kao i prošle godine u pojedinim reonima”, ocijenio je.
Mugoša je kazao i da su problemi već vidljivi i u povrtarstvu i da se “sadnja ranih povrtarskih kultura odlaže, rasad prerasta i gubi na kvalitetu, a sezona se pomjera”.
On je kazao da je mali broj proizvođača ranog krompira u Zeti i Tuzima uspio da sadi u planiranim rokovima.
Govoreći o najugroženijim kulturama, naveo je da su to prije svega voćne vrste u fazi punog cvjetanja ili precvjetavanja, ali i rasad povrća koji je iz toplih leja iznesen na otvoreno ili u zaštićen prostor.
“To su toploljubive biljke sa visokom minimalnom temperaturom, pa čak i kada prežive niske temperature dolazi do smanjenja prinosa”, rekao je Mugoša.
Kao mjere zaštite naveo je i tradicionalne i savremene metode – “od paljenja vlažnog sijena koje dimi, do orošavanja vodom iz bunara koja u ovom slučaju ne hladi već grije biljke, kao i primjene hormonskih preparata i preparata sa aminokiselinama prije i nakon kritičnog perioda”.
U svakom slučaju, ocijenio je on, sezona nije dobro počela i ne očekuje dobru godinu.
Mugoša je istakao da dodatni problem predstavlja i to što još nije usvojen agrobudžet.
“Nema premija ni javnih poziva, ne znamo šta će biti podržano i u kom obimu, tako da je mnogo nepoznanica, a u velikom dijelu Crne Gore – što se usadilo, usadilo se”, kazao je Mugoša.
