Danas je katolički Uskrs, hrišćanski blagdan, kojim se slavi Hristovo vaskrsnuće.
Spomen Hristovog vaskrsnuća slavi se svečanim misama, koje predvode nadbiskupi i biskupi.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se uskršnje bdenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Najranije hrišćanske zajednice, po uzoru na pašalno bogosluženje, provodile uskrsnu noć u bdenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
Podrijetlo Uskrsa je u jevrejskom blagdanu Paše pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenog mora.
Od III vijeka zaživjela je praksa krštenja katehumena u uskrsnoj noći, od IV vijeka Uskrs se slavi tri dana – počinje sa večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdenje noć uoči Uskrsa.
