Građani nisu zaslužili da opet plaćaju propuste tako što do daljeg neće biti riješeni izborni sporovi, kaže Tea Gorjanc Prelević
To što Skupština sinoć nije izabrala nedostajuće sudije Ustavnog suda bilo je očekivano, kandidati su kolateralna šteta političke trgovine, a građani nisu zaslužili da opet plaćaju propuste, ocijenile su sagovornice “Vijesti”.
Poslanici su glasali za kandidate Ustavnog odbora – zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića . Predsjednik države Jakov Milatović za sutkinju Ustavnog suda predložio je advokaticu Mirjanu Vučinić . Niko od njih nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika.
Za izbor Vučinić glasalo je 16 poslanika opozicije (Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate), dok su 44 predstavnika vlasti bila uzdržana. Poslanici GP URA nijesu učestvovali u glasanju za sudije. Dio poslanika vlasti zamjerao je Vučinić što je bila advokat “Bemaksa”.
Izbor Jovanovića podržalo je 45 poslanika većine, protiv je bio Admir Adrović iz Bošnjačke stranke (BS), dok je pet njegovih partijskih kolega bilo uzdržano.
Za Radović, koju su neki kritikovali da nema pravosudni ispit, su glasala 44 poslanika većine, jedan je bio protiv (Adrović), a pet uzdržanih (BS).
Prema Ustavu, za izbor sudija Ustavnog suda neophodna je dvotrećinska većina u Skupštini, odnosno 54 glasa, a ako se ona ne obezbijedi, ide se u drugu rundu u kojoj je za izbor potrebna tropetinska podrška poslanika (49). S obzirom na to da kandidati nijesu dobili potrebnu većinu u prvom krugu, drugi će se održati najranije za mjesec.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević “Vijestima” je kazala da je propušteno da se doprinese opštem interesu, “iako svi vrlo dobro znaju da ni prosjek ocjena, ni položen pravosudni ispit, ni iskustvo rada u državnoj upravi, ni pripadništvo manjini nisu uslovi za izbor sudije Ustavnog suda”.
Smatra da bi bilo bolje da je predsjednik države blagovremeno komunicirao s poslaničkim klubovima, da su poslanici na Ustavnom odboru otvoreno razgovarali o tome šta je to što imaju protiv kog kandidata, ali građani svakako nisu zaslužili da opet plaćaju sve te propuste tako što do daljeg neće biti riješeni izborni sporovi (tri godine za izbore u Šavniku, dvije godine za izbore u Kotoru), brojne inicijative za ocjenu ustavnosti, brojne ustavne žalbe za koje nema konsenzusa.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić smatra da je šteta što je propala prva prilika za izbor troje sudija Ustavnog suda, ali je to bilo očekivano s obzirom na loše vođene procese.
Ona je “Vijestima” rekla da, kada su u pitanju kandidati koje je predložio Ustavni odbor, poslanici državnog parlamenta su tretirani samo kao “podizači ruku”.
“Od njih se očekuje da pritiskom na taster ‘verifikuju’ politički dogovor koji su unaprijed postigli pojedini partijski subjekti i da ne postavljaju suvišna pitanja, iako im je to posao. Apsolutno je izostala kvalitetna rasprava o kandidatima, a pred poslanike je isporučena gotova lista, po principu ‘uzmi ili ostavi”, navela je.
Takav pristup je, kako je dodala, bio osuđen na propast i to se moglo lako pretpostaviti.
“Rizik i nonšalancija političke većine nisu se isplatili, ali sumnjam da će za loše rukovođenje iko preuzeti odgovornost”, kazala je Bajramspahić.
Ona smatra da je nemoguće ubijediti opoziciju da glasa motivisana javnim interesom, kada vladajuća većina odbija da glasa za kandidatkinju koju po Ustavu predlaže predsjednik, iako je u pitanju identičan javni interes.
“To je vlasti izbilo iz ruku ‘ucjenjivački potencijal’ kojim su pokušali da pritiskaju opoziciju i svoje koalicione partnere. Nažalost, kandidati su kolateralna šteta političke trgovine, a neozbiljnost partija dodatno podriva povjerenje u Ustavni sud”, upozorila je.
Predsjednik države je, na početku rasprave, poručio da izbor sudija Ustavnog suda ne smije biti plod političke trgovine, i upozorio da bi, ako ne bude izabran nijedan od troje predloženih kandidata, to bio uvod u potpuni kolaps sistema.
U Ustavnom sudu trenutno je četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Ustavni odbor je oglas za izbor dvoje sudija raspisao 23. decembra prošle godine i sve kandidate saslušao sredinom marta, ali ih je predložio prošle sedmice. U međuvremenu, šef države raspisao je novi oglas za izbor jednog sudije, jer sutkinji Desanki Lopičić krajem godine ističe mandat.
Na zahtjev Milatovića, za 15. septembar bila je zakazana vanredna sjednica Skupštine na kojoj je trebalo da se poslanici izjasne o njegovoj kandidatkinji. Međutim, nije usvojen dnevni red.
I poslanici opozicije upozorili su na moguću blokadu Ustavnog suda, ako se ne izaberu nove sudije, jer je za donošenje odluka u toj instituciji potrebno da glasa najmanje četvoro sudija.
Iz Bošnjačke stranke, koja je dio vladajuće većine, ponovili su da neće podržati kandidate, jer nije ispoštovan Ustav u dijelu da je trebalo voditi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda.
BS je tražio da jedan kandidat bude predstavnik bošnjačkog naroda.
Lider i poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da se nameće narativ da se sudije moraju izabrati “zbog Evropske komisije, odnosno jer je došla (Ursula) fon der Lajen”, a ne zbog realne potrebe.
Fon der Lajen je juče u Tivtu otvorila investicionu konferenciju s premijerom Milojkom Spajićem .
“U šta se pretvaramo? U neokolonijalno društvo u kom treba Amerikanci, Rusi ili Evropljani da govore kako treba da se ponašamo”, saopštio je Živković.
Kazao je da će se sjutra, ako nekome bude potrebno da se obračuna s nekim iz parlamentarne većine “pustiti prepiske nekog poslanika većine”.
“Mislite li da ne znamo šta se desilo u Beranama, u jednom hotelu u Češkoj? Mislite li da ne znamo šta se dešava na jednom bazenu u Zeti, gdje dolaze tužioci?”, istakao je Živković.
Procedura izbora dvoje sudija (nasljednika Milorada Gogića i Dragane Đuranović) bila je obustavljena nakon saslušanja kandidata na Ustavnom odboru, dok ne stigne mišljenje Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje Dragane Đuranović .
Njoj je parlament, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, krajem prošle godine konstatovao prestanak funkcije jer je stekla uslov za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, a ne Zakonu o radu po kom su sudije Ustavnog suda išle u penziju. Venecijanska komisija je navela da je Skupština trebalo da ispoštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak sudijske funkcije.
Gorjanc Prelević upozorava da ako ni za mjesec dana ne bude potrebne većine za izbor sudija, ponavljaju se konkursi i prvi sljedeći termin za njihov izbor je npr. mart sljedeće godine.
„Građani će i dalje da ispaštaju, država je na klimavim nogama, protivnici učlanjenja Crne Gore u EU dobijaju još jedan odličan argument u prilog tome da se radi o neozbiljnoj državi koja je nesposobna da izabere sopstvene institucije“, upozorila je.
