Jesu li barska firma “Trojan” i Vlada Duška Markovića prekršili Ustav kada su potpisali ugovor o koncesiji za kamenolom “Velja Gorana”, odlučiće Osnovni sud u Baru – postupak je počeo u utorak nakon što je skoro tri godine predmet bio “u fioci”.
Održano je ročište glavne rasprave po tužbi mještana Mjesne zajednice Mrkojevići protiv države i firme “Trojan”, radi utvrđenja ništavnosti ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju kamena.
To je epilog borbe duže od pet godina koju mještani Velje Gorane, sela u Mrkojevićima, vode protiv izgradnje kamenoloma.
Koncesija za kamenolom dodijeljena je u tehničkom mandatu bivše Vlade Demokratske partije socijalista (DPS), čiji je premijer bio Duško Marković. Ugovor je potpisan mjesec prije formiranja nove Vlade u decembru 2020…
Kako su mještani kazali “Vijestima”, za kamenolom su saznali prije nego što je ugovor o koncesiji potpisan i od tada se aktivno zalažu za ukidanje koncesije koju je Vlada dodijelila barskoj firmi “Trojan”, jedinom ponuđaču na tenderu za eksploataciju kamena.
Građani su u odbranu svog sela krenuli preko društvenih mreža i medija, zatim protestima, a danas, nakon više od pet godina, vode i pravni spor.
Predsjednik MZ Mrkojevići Senad Arabelović kazao je “Vijestima” da je ovlastio advokata da u ime građana Velje Gorane, odnosno Mrkojevića, podnese tužbu i zastupa ih pred sudom:
“Usaglasili smo se da je to nešto što mještani ne žele i oni imaju našu podršku. U Savjetu MZ imamo predstavnika Velje Gorane. Mi kao mjesna zajednica smo jednoglasno zauzeli stav da pružamo svu podršku mještanima i prihvatili da budemo formalna strana u postupku.”
Arabelović je ocijenio da su na taj način pokazali nespornu saglasnost sa zahtjevima građana Velje Gorane koji su sastavni dio pomenute tužbe.
Na ročištu su, kako je prenijela aktivistkinja iz Mrkojevića Edina Osmanović , provedeni pisani dokazi koje su stranke predložile. Budući da je odluku o dodjeljivanju koncesije firmi “Trojan”, bez održavanja sjednice, donijela tadašnja Vlada u tehničkom mandatu, sud će od Vlade tražiti dokaz da je Vlada održala sjednicu s dnevnim redom donošenja ove odluke i da je kasnije verifikovala na propisan način.
“Tužilačka strana je tokom postupka ukazala da su pri zaključenju ugovora o koncesiji učinjene ozbiljne nepravilnosti zbog kojih je ugovor ništavan. Tako se Vlada ugovorom nezakonito obavezala da će unaprijed obezbijediti proglašenje javnog interesa i nakon toga sprovesti postupak eksproprijacije, iako se proglašenje javnog interesa ne može unaprijed garantovati jer se javni interes utvrđuje zakonom ili na osnovu posebnog elaborata u skladu sa zakonom”, istakla je Osmanović.
Prema navodima tužbe, Vlada je firmi “Trojan” unaprijed garantovala obezbjeđenje javnog interesa.
U tužbenom tekstu se navodi i da su pitanja koja se tiču eksproprijacije i prava na predmetnom zemljištu Vlada i firma “Trojan” uredili ugovorom na način suprotan zakonu i da su propisali da određene odredbe ugovora, koje su u koliziji sa zakonom, imaju prednost u odnosu na odredbe zakona, čime se, kako tvrde, krši Ustav Crne Gore.
“I prenos koncesije na drugo privredno društvo i mogućnost izmjena ugovora definisani su na drugačiji način nego što je to propisano u zakonu”, naglasila je Osmanović.
U postupku zaključenja ugovora o koncesiji nije se utvrđivalo da li postoji pravična ravnoteža između interesa ekonomske dobiti i profita, te mogućnosti mještana da djelotvorno uživaju osnovna ljudska prava na poštovanje doma, privatnog i porodičnog života i prava na mirno uživanje imovine. To tvrde mještani i takvo postupanje navode kao razlog zbog kojeg su preko Mjesne zajednice pokrenuli postupak radi utvrđenja ništavosti ugovora o koncesiji i aneksa ugovora kojim je Vlada naknadno produžila rokove firmi “Trojan” za dobijanje odobrenja za rad i istovremeno odložila rokove za početak naplate koncesione naknade.
Osmanović posebno ističe da skoro pet godina od dana potpisivanja ugovora “Trojan” nije pribavio saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, iako je shodno osnovnom ugovoru bio dužan da u roku od jedne godine izvede detaljna geološka istraživanja.
Obaveza firme je bila i da izradi i, u skladu sa zakonom, ovjeri Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine, a da u roku od dvije godine izradi rudarsko-tehničku dokumentaciju za eksploataciju mineralne sirovine i pribavi odobrenja i saglasnosti za izvođenje radova po istim, u skladu sa zakonom.
“Umjesto da zbog toga raskine ugovor, Vlada je ove rokove produžila neograničeno, što ukazuje da Vlada vodi računa jedino o interesu investitora, a da su interesi zaštite životne sredine i prava mještana na ovom području u drugom planu”, navodi Osmanović.
Sljedeće ročište sud je zakazao za 18. septembar, kada bi trebalo da se zaključi rasprava i nakon toga presudu donese sudija Sabina Ličina .
Veselin Radulović , advokat mještana i MZ Mrkojevići, smatra da je zbog brojnih nezakonitosti učinjenih u postupku zaključenja ugovora, on i njegov aneks zaključeni protivno prinudnim propisima i to: Ustavu Crne Gore, Evropskoj Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Zakonu o obligacionim odnosima, kao i protivno stavovima Evropskog suda za ljudska prava iskazanim kroz praksu tog suda, što ovaj ugovor i njegov aneks čini “ništavim pravnim poslovima”.
“Očekujemo da će sud objektivno i pravilno utvrditi sve činjenice, da će pravilno primijeniti materijalno pravo i sankcionisati brojne nezakonitosti u zaključenju ugovora o koncesiji i njegovog aneksa, odnosno da će utvrditi da su to ništavi pravni poslovi”, naveo je Radulović.
Dodao je da zabrinjava činjenica da su, nakon nezakonite odluke Vlade u tehničkom mandatu kojom je predsjedavao Marković, sve tri vlade nakon toga nastavile da istrajavaju na kršenju Ustava i zakona i da rade u privatnom interesu investitora.
Život u Veljoj Gorani je “prelijep, ali težak”. Makar su tako “Vijestima” ispričali neki od mještana koji su tamo privremno ili stalno nastanjeni. Oni ne žele da “bježe iz sela”, ali misle da bi kamenolom bio korak bliže tome.
Velja Gorana, u zaseoku Mrkojevića, ograđena je deponijom “Možura” s jedne, i vjetrenjačama iz vjetroelektrane s druge strane. Kamenolom bi ih, tvde građani, potpuno zgradio, te bi život u tom selu, između tri koncesije, bio jedva moguć.
Sve to dodatno otežava, kako navode, ionako loše uslove u kojima žive – infrastruktura je neuslovna, problemi s vodosnabdijevanjem česti…
Navikli su, kako kažu, da većinu izazova sami prevazilaze, ali se ovog puta uzdaju u sud i nadležne da će donijeti pravu odluku i pomoći im u očuvanju sela.
