„Slučajevi nezakonitog nadzora novinara zabilježeni su u Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj, na primjer, slučajevi Gradske TV u Crnoj Gori, Slaviše Milanova u Srbiji i Murata Agirela u Turskoj“, ukazuje se u izvještaju.
U dokumentu se navodi da kada je u pitanju balansirano i uravnoteženo izvještavanje, u Crnoj Gori – neuravnoteženo izvještavanje je bilo vidljivije u većoj mjeri u glavnim komercijalnim kućama nego u nacionalnim javnim medijima, koji su pokazali napredak.
Prema izvještaju, posljednjih godina, promjenljiva geopolitička dinamika, često podstaknuta (zloupotrebom) informacionih tehnologija, ne samo da je poremetila međunarodne strukture moći, već je počela i da narušava fundamentalne principe koji se dugo smatraju temeljem liberalnih demokratija.
„Temeljni principi kao što su zaštita osnovnih prava, uključujući slobodu izražavanja, institucionalne kontrole i ravnoteže, uključujući ulogu parlamenata i opozicionih stranaka, i legitimitet demokratskih institucija i načina razmatranja – ranije smatrani ustanovljenim dostignućima zapadnih sistema – sve su više predmet osporavanja, čak i u zemljama koje su nekada bile svetionici vladavine prava i demokratije“, konstatuje se u izvještaju.
Autori navode da se temeljni demokratski principi moraju sačuvati.
„Uspon autoritarnih modela upravljanja, zajedno sa smanjenjem poštovanja međunarodnih pravnih normi, skrenuo je pažnju na potrebu da se bude još budniji u pogledu demokratskih vrijednosti kako bi se one zaštitile. Ovi izazovi imali su značajne posledice po medijski sektor, gdje je uloga nezavisnog novinarstva i medija u održavanju transparentnosti i odgovornosti sve više potkopavana kampanjama dezinformacija, političkim manipulacijama i široko rasprostranjenim nepovjerenjem“ ističe se u izvještaju.
Posebno se naglašava važnost očuvanja medijskih sloboda u odbrani demokratije.
„Kako se ove strukturne transformacije odvijaju, postaje očigledno da sloboda medija i medijski pluralizam prevazilaze nacionalne ili sektorske probleme, predstavljajući centralnu osu u kontinuiranoj odbrani vladavine prava i demokratije“, podvučeno je u izvještaju.
Ukazano je da je i medijski pluralizam znatno više ugrožen nego ranijih godina.
„U tom kontekstu, rezultati Monitora medijskog pluralizma pokazuju da je medijski pluralizam znatno više ugrožen u svim proučavanim zemljama kandidatima za EU u odnosu na prosjek EU-27. Turska, Srbija i Albanija su povezane sa visokim rizikom, dok su Crna Gora i Republika Sjeverna Makedonija ocijenjene kao zemlje sa srednje visokim rizikom u 2024. godini. Razlog za bolji učinak ove dvije zemlje je, u slučaju Crne Gore, povezan sa usvajanjem seta novih medijskih zakona kao dijela usklađivanja sa pravnim tekovinama EU, koji imaju za cilj poboljšanje nezavisnosti medija i nadležnosti regulatora medija. To uključuje novi Zakon o medijima, novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i novi Zakon o javnom emiteru RTCG“, dodaje se u izvještaju.
U Turskoj i Albaniji, kako se navodi, žene su posebno podložne prijetnjama i uznemiravanju zasnovanim na polu.
Autori izvještaja su Tijana Blagojev, Konrad Blejer-Simon, Elda Brogi, Roberta Karlini, Danijele Da Kosta Leite Borges, Jan Kermer, Iva Nenadić, Meri Palmer, Pjer Luiđi Parcu, Urbano Reviljo, Mateo Trevizan i Sofija Verza. Izvještaj je objavljen ovog mjeseca, prenosi Gradski.
