Novi Zakon o visokom obrazovanju omogućiće mnogo fleksibilniji model studija koji će na pravi način odgovoriti na potrebe tržišta rada, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je danas o parlamentu, obrazlažući Predlog zakona, kazala da su novim modelom omogućene osnovne studije od 180 kredita.
„Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama tržišta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postidplomske kao jednogodišnje ili dvogodišnje od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 30, odnosno 360 kredita“, navela je Jakšić Stojanović.
Prema njenim riječima, na taj način omogućiće se ustanovama visokog obrazovanja da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima samih oblasti.
„Zatečeni studenti, oni su koji upisali master studije od dvije godine, nakon četvrte godine moći će da uzmu diplomu specijalističkih studija“, rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postidplomskih studija na javnim ustanovama ne plaćaju školarinu, dok osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije ne plaćaju školarinu ni na privatnim fakultetima.
Jakšić Stojanović je navela da će, prema novom zakonu, oni koji budu birani u akademska zvanja potpisivati ugovor na neodređeno.
Ona je, govoreći o Pravilniku o upisu, kazala da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) prvi put raditi taj dokument.
„To će biti krovni dokument i jedan od više pravilnika koje će MPNI morati da uradi nakon usvajanja zakona. Osim Pravilnika o upisu, neophodno je izmjeniti pravila studiranja kako bi sve za upis na narednu studijsku godinu bilo spremno“, kazala je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da je važno da u sve to budu uključeni studenti, jer će, kako je navela, oni najbolje identifikovati izazove sa kojima se suočavaju.
Jakšić Stojanović je kazala da se odsad izbor u zvanje neće više vršiti samo na UCG, već i na samostalnim fakultetima.
„Da bismo riješili problem sa potencijalno spornim izborima u zvanje, Savjetu za visoko obrazovanje smo omogućili da daje pojedinačna mišljenja o akademskim zvanjima koja su stečena u inostaranstvu“, dodala je Jakšić Stojanović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević izdvojio je kao značajno to što će studenti koji budu upisivali fakultete opet moći da dobiju diplomu nakon četiri godine.
„Tržište i dalje vidi kao glavnu diplomu onu koja je dobijena nakon četiri godine, to je tradicija i mi smo tome morali da se prilagodimo. Ovaj zakon vidim kao model da pkušamo da ispravimo sve ono što smo vidjeli da ne funkcioniše u prošlom zakonu. Omogućavamo da studenti dobiju i nakon tri i nakon četiri godine“, kazao je Urošević.
On je pohvalio i to što će profesori koji budu birani u akademska zvanja dobijati ugovor na neodređeno.
Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović problematizovala je izbor rektora prema predlogu zakona, navodeći da su dva prošla modela pokazala određene manjkavosti.
„Smatramo da akademija treba da ima više samostalnosti, da li ste razmišljali o nekom alternativnom modelu“, upitala je Bojanić Lalović.
Jakšić Stojanović je rekla da je za izbor rektora postojalo puno mogućnosti i da su članovi radne grupe razmatrali puno opcija i došli do rješenja predloženih u zakonu.
„Rektora bira Upravni odbor, na predlog Senata. Član Senata ne može biti član Upravnog odbora, polovinu čine redovni profesori, tako da smo računali da je na taj način cijeli proces lišen političkih ili bilo kakvih drugih uticaja“, navela je Jakšić Stojanović.
Ona smatra da će predloženo rješenje dati zadovoljavajuće rezultate i da ne podrazumijeva neke komplikovane procedure.
Poslanica Nove srpske demokratije Milica Rondović ocijenila je da izmjene zakona predstavljaju značajan iskorak obrazovnih politika i da su te izmjene „na dobro svih studenata“.
„Uvjerena sam da zakon stavlja studenta u središte obrazovnog sistema i stvara čvrstu vezu između znanja, tržišta rada i društvenog razvoja“, navela je Rondović.
Ona je navela da su ključni nedostaci obrazovnog sistema preopterećenost teorijom i nedostatak prakse.
„Nadam se da je ovo korak koji će omogućiti studentima praktično znanje, jer teorijsko znanje znam da posjeduju“, rekla je Rondović.
Kako je navela, obrazovni sistem je godinama bio zanemaren.
„Diploma je postala papir, puko sredstvo za ostvarivanje cilja, a ne dokaz znanja i to nije nastalo juče, to je rezultat decenijske neodgovorne politike. Nadam se da ćemo postati zemlja u kojoj se diplome ne kupuju, već zaslužuju“, rekla je Rondović.
Ona je kazala da je raduje povratak specijlističkih studija u okviru modela 3+1 i njegovo unapređenje kroz veću veću fleksibilnost i povezanost sa praksom
„Cilj je da master studije dobiju stvarni značaj, da studenti tokom studiranja budu spremni da odgovore zahtjevima tržišta rada“, navela je Rondović.
To, kako je kazala, znači da će se ispraviti dugogodišnja sistemska nepravda prema svim generacijama studenata koji su upisali studije po modelu 3+2+3, počev od 2017/2018 pa do danas.
Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Popović upitala je da li fleksibilni model znači da će svaka jedinica moći da primjenjuje različiti model što, kako je navela, dovodi do neujednačenih standarda u okviru Univerziteta.
„Da li ti standardi otežavaju mobilnost i priznavanje položenih ispita, da li fleksibilni model studiranja otvara prostor za neujednačen kvalitet i odgovornost? Ako nemamo jedinstvene kriterijume, nema garancije jednakog kvaliteta nastave“, kazala je Popović.
Jakšić Stojanović je rekla da fleskibilnost ima mnoge benifte „i sigurno ćemo se suočiti sa mnogim izazovima“.
„Zato je važno da se poštuju ovi standardi kada je u pitanju proces akreditacije i reakreditacije, a sve će proći kroz više različitih filtera“, kazala je Jakšić Stojanović.
Prema njenim riječima, to što ustanove na osnovu potreba tržišta rada mogu da odluče da idu na model 3+1+1 ili 3+2, ne znači da će moći da postupaju mimo smjernica i da neće moći da zadovolje standarde.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović rekao je da je to jedan od pet najbitnijih zakona koje parlament usvaja.
„Pravilno postavljen sistem obrazovanja, počevši od predškolskog i zaključno s ovim pravima i obavezama u sistemu visokog obrazovanja, oblikuje državu i društvo na duge staze. Zavisno od toga na kakve noge postavimo naš obrazovni sistem, država će za 15 – 20 godina biti bolja ili gora“, rekao je Stjepović.
On je kazao da se zakon ne donosi zbog Evropske unije već zbog budućnosti Crne Gore.
„Odajem priznanje, jer ste vratili specijalisitčke studije na mjesto koje im pripada i ispravili logičko iščašenje sistema koje smo imali“, dodao je Stjepović.
Poslanici će se o Predlogu zakona o visokom obrazovanju izjasniti naknadno.
