Iz Sindikata uprave i pravosuđa, koji “pokriva” veći broj sudova, juče su najavili da će zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji od 29. oktobra na dva sata, od 11 do 13 časova, organizovati obustavu rada – ukoliko im se do tada ne uvećaju zarade.
Istovremeno, iz Sindikata sudstva najavili su da će od 3. novembra stupiti u generalni štrajk. Ta sindikalna organizacija pokriva manji broj sudova.
Te dvije sindikalne organizacije započele su štrajk 6. oktobra, obustavljajući rad na sat vremena – od 10 do 11, a zbog toga što nisu uspjeli da se dogovore s Ministarstvom pravde i Ministarstvom finansija u vezi s povećanjem zarada…
Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić ranije je kazao da je osnovica samostalnim referentima 558 eura, a radnici s više od deset godina radnog staža imaju platu od 600 eura.
Zaposleni u sudskoj administraciji traže povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima. Pored toga, zahtijevaju donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast pravosuđa.
Iz tih Sindikata su ranije kazali da su razgovarali s predstavnicima Ministarstva pravde kojim rukovodi Bojan Božović , ali da je Ministarstvo finansija, na čijem je čelu Novica Vuković , gluvo za njihove zahtjeve.
Glavni odbor Sindikata sudstva koji se sastoji od manjeg broja sudova je ranije jednoglasno odlučio da se od 6. oktobra krene u obustavu rada od 10 do 11 sati i u tom terminu suđenja se neće održavati.
Iz tog, ali i iz Sindikata uprave i pravosuđa su od početka oktobra upozoravali da će doći do radikalizacije ukoliko se njihovi uslovi ne ispune.
Obustava se prvo sprovodila u podgoričkom Osnovnom, Apelacionom, Višem i Privrednom sudu u Podgorici, Osnovnom sudu Cetinje, Osnovnom sudu Ulcinj, Osnovnom sudu Herceg Novi i Osnovnom sudu Kotor. Kasnije se štrajku pridružilo još sudova, ali i tužilačka administracija na čelu sa Sindikalnom organizacijom državnih tužilaštava Crne Gore, koja zastupa sva tužilaštva u zemlji.
Advokat Nikola Angelovski kazao je “Vijestima” da u potpunosti podržava obustavu rada zaposlenih u sudstvu.
Ocijenio je da su njihovi zahtjevi opravdani, i država mora da nađe vrijeme, prostor i način kako da se tim zaposlenima izađe u susret u odnosu na njihove postavljene zahtjeve kroz međusobni dogovor i uz obostrano uvažavanje.
“Imajući u vidu da je jedan od uslova za zatvaranje pregovora sa Evropskom unijom zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24, a Crna Gora po najavama naših zvaničnika namjerava da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, obustava će definitivno uticati na tok i na dinamiku već zakazanih rasprava u sudskim postupcima, na način da će zbog obustave rada zaposlenih u sudstvu ti postupci odlagati i zakazivati se novi termini, a čime bi se mogla kršiti prava građana na suđenje u razumnom roku, ali više je nego jasno država ima mehanizam da spriječi kolaps pravosudnog sistema, na način da će pregovarati i o svemu se dogovoriti sa predstavnicima zaposlenih u sudstvu”, kazao je Angelovski.
Advokat Munever Kuč je “Vijestima” rekao da i on u potpunosti podržava štrajk i da je to dio administracije koja puno radi i da je opterećena radom u neuslovima.
“Krivične, parnične i vanparnične pisarnice imaju toliki posao koji je nevidljiv, a zapravo je stvaran i oni su zapostavljeni što se tiče zarada”, ocijenio je on dodajući da se nada da će Vlada reagovati promptno i da će riješiti taj problem.
“Samo treba ući u pisarnicu Osnovnog suda u Podgorici i vidjeti službenice, koje su većinom ženska populacija – one maltene nemaju prostora da sjede za svojim stolovima jer su zatrpani mnoštvom predmeta”, kazao je on.
Na pitanje da li postoji rizik da pojedini predmeti, posebno oni koji dugo traju, zastare zbog obustave rada, Kuč je odgovorio potvrdno, dodajući da naročito treba imati u vidu da postoje statusni sporovi porodične prirode koji su i te kako bitni i da je u pitanju sudbina maloljetne djece.
“Najveći je rizik da će trpjeti ta populacija”, ocijenio je on.
Na pitanje može li se u takvoj situaciji govoriti o povredi prava građana na suđenje u razumnom roku i ko bi za to mogao da snosi odgovornost, Kuč je kazao da se u uporednim sistemima, npr. u Srbiji, svakodnevno podnose tužbe zbog nerješavanja sudskih sporova u razumnom roku.
“Tu je zakon regulisao novčanu naknadu strankama u postupku koje su tražile sudsku zaštitu, a nisu je dobili u razumnom roku. Onda država plaća štetu materijalnu u novcu. To u Crnoj Gori baš i nije definisano materijalnim propisima u toj mjeri, ali je očigledno da će biti šteta velika” rekao je Kuč.
On je rekao da će advokatura kao profesija trpjeti i da svaki advokat svom klijentu želi u što bržem roku da pruži sudsku zaštitu.
Ocijenio je da država ima sve mehanizme da reaguje brzo tako što će im povećati zarade.
Ako dođe do generalnog štrajka koji je najavljen za 3. novembar ili do dvočasovne obustave rada od 29. novembra – kako je najavio Sindikat uprave i pravosuđa, to bi moglo uticati na odlaganje značajnih predmeta koji se vode pred crnogorskim sudovima.
Za 4. novembar planiran je početak suđenja u Osnovnom sudu sinovcu predsjednika Skupštine Andrije Mandića – Danilu Mandiću koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laku tjelesnu povredu, kao i za neovlašćeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Postupak obuhvata i optužbu za oduzimanje vozila, a više predmeta protiv Mandića spojeno je u jedan.
Pred tim sudom 6. oktobra treba da se održi i ročište u kojem bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tuži Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) za povredu prava ličnosti i traži naknadu štete od 5.000 eura. Đukanović je tu instituciju tužio zbog odluke kojom je proglašen prekršiocem Zakona o sprečavanju korupcije, jer 2019. godine navodno nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, u vezi s revolving karticom Atlas banke
Dva ročišta za tu sedmicu planirana su i pred podgoričkim Višim sudom – 3. i 4. novembra u predmetima koji se vode protiv bivše direktorice ASK Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog zloupotrebe službenog položaja.
U toj instituciji je planirano i ročište za 5. novembar u predmetu koji se vodi protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i navodne kriminalne organizacije okupljene oko njenog sina Miloša Medenice zbog više krivičnih djela, ali i ročište u predmetu zakazanom za 4. novembar koji se vodi protiv vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i grupe okupljene oko njega za razna krivična djela.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić upozorila je prije dva dana tokom sjednice skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, da bi eventualni generalni štrajk zaposlenih u sudstvu mogao ozbiljno ugroziti ostvarenje ključnog državnog cilja – zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.
Ona je istakla da ni Vrhovni sud ni Sudski savjet ne mogu samostalno riješiti pitanje štrajka.
“Da li je štrajk opravdan ili nije, o tome možemo razgovarati, ali moja namjera u prethodne tri nedjelje bila je da vodimo dijalog. Uspostavljena je komunikacija sa Ministarstvom pravde i u tom dijelu sam zadovoljna, ali da li postoji razumijevanje od strane Ministarstva finansija i samog ministra, to i dalje ostaje neizvjesno”, kazala je Pavličić.
Podsjetila je da je situacija u pravosuđu specifična, jer se štrajk ne može jednostavno nadomjestiti kao u drugim sektorima. “Dobro znate šta znači kada suđenja zakazujemo i po šest mjeseci unaprijed, naročito u ozbiljnim predmetima u kojima javnost očekuje epilog. Samo danas je u zgradi Višeg suda zakazano 40 suđenja, a u objekat star 70 godina ušlo je više od 200 stranaka – ne da bi šetali, već da prisustvuju ročištima”, rekla je Pavličić.
Ona je poručila da su zahtjevi zaposlenih legitimni, ali da je neophodno da sve tri grane vlasti ozbiljno razmotre situaciju i pronađu rješenje kroz dijalog.
“Ukoliko od ponedjeljka počne generalni štrajk, više ne možemo govoriti o efikasnosti, smanjenju zaostatka ni o planiranim rezultatima. Potrebno je reagovati u okviru zakona i sagledati mogućnosti da se dio zahtjeva ispuni, ali nije dobro da se ovakva situacija dogodi”, upozorila je ona.
Pavličić je dodala da će najavljeni štrajk vjerovatno izazvati lančane reakcije i u drugim sektorima, poput zdravstva, prosvjete i javne uprave.
“Ako želimo rezultate – a oni su vidljivi kroz ono što je urađeno u posljednjih deset mjeseci i što se očekuje do januara 2026 – ne možemo ih ostvariti ako se suočimo sa generalnim štrajkom. Pozivam na dijalog i brzo rješavanje problema, jer svako odloženo suđenje i troškovi koji iz toga proisteknu padaju na teret države. Odgovornost je na sistemu, a razgovori s ministrima pravde i finansija su u toku”, zaključila je Pavličić.
