Kako se navodi u obrazloženju, posebna pažnja posvećena je preciznijem definisanju poreskog tretmana prometa građevinskog zemljišta.
“U skladu sa važećim propisima EU, promet građevinskog zemljišta koje je funkcionalno i pravno povezano sa izgradnjom objekta tretira se kao jedinstvena transakcija, odnosno prati poresku sudbinu objekta. Time se sprečava vještačko razdvajanje zemljišta i objekta radi poreskih olakšica, povećava pravna sigurnost i smanjuje prostor za zloupotrebe”, tvrde u Vladi.
Zakonom se, dodaju, uvodi jasna definicija građevinskog zemljišta kao zemljišta za koje je izdat akt o odobrenju gradnje, u skladu sa propisima o izgradnji objekata.
“Istovremeno je proširena definicija poreskog obveznika koji povremeno obavlja djelatnost, tako da se obveznikom smatra i lice koje povremeno vrši isporuku novoizgrađenih objekata, njihovih djelova ili pripadajućeg građevinskog zemljišta”, navode iz Vlade.
Izmjenama se dodatno precizira član 4 Zakona, čime se smanjuje mogućnost pogrešnih tumačenja u praksi.
“Propisano je da sticalac imovine, ukoliko tu imovinu koristi u svrhe za koje nema pravo na odbitak ulaznog PDV-a, mora obračunati i platiti PDV. Takođe, u slučaju promjene uslova relevantnih za oporezivanje, obavezan je da izvrši ispravku ulaznog PDV-a, u skladu sa zakonom”, ističu u Vladi.
Značajne novine odnose se i na član 17, kojim se uređuje mjesto prometa usluga.
“Ova odredba je sistematizovana kroz više članova radi veće preglednosti i lakšeg razumijevanja. Preciziran je način utvrđivanja mjesta prometa kada se usluge pružaju licima koja nisu poreski obveznici, kao i u drugim specifičnim situacijama. U tim slučajevima, mjestom prometa smatra se država u kojoj primalac usluge ima sjedište ili prebivalište, a pružalac usluge je dužan da u Crnoj Gori osnuje stalnu poslovnu jedinicu ili imenuje poreskog zastupnika, uz propisane kazne za nepoštovanje ove obaveze”, pojašnjava se u predlogu zakona.
Zakonom se proširuje i pravo poreskih obveznika na korekciju obračunatog PDV-a kada naplata potraživanja nije moguća, na osnovu pravosnažnih sudskih odluka o stečaju, obustavi izvršenja ili prinudnom poravnanju, kao i u slučaju brisanja dužnika iz registra, pod jasno definisanim uslovima.
U cilju ujednačavanja poreskih propisa, naglašava se, precizirano je da se nulta stopa PDV-a primjenjuje na promet proizvoda i usluga za lične potrebe stranog osoblja i diplomatsko-konzularnih predstavništava, uključujući članove njihovih porodica, isključivo po principu uzajamnosti.
“Jedna od važnih novina je i obaveza navođenja podatka „prenos poreske obaveze“ na računima u slučajevima kada mjesto prometa usluga nije Crna Gora, kao i kod prometa prirodnog gasa, električne energije i energije za grijanje ili hlađenje između poreskih obveznika. Time se dodatno jača transparentnost i kontrola u prometu energetskih resursa”, ističu u Vladi.
U okviru usklađivanja sa praksom Evropske unije, predviđeno je i uvođenje PDV registracionog broja sa oznakom „ME“, koji će se koristiti od 1. januara 2026. godine, uz primjenu novog informacionog sistema Poreske uprave.
“Prelaznim odredbama omogućeno je da se na određene ugovore o kupoprodaji građevinskog zemljišta i novoizgrađenih objekata, zaključene i u potpunosti avansno plaćene prije stupanja zakona na snagu, i dalje primjenjuju važeća pravila. Na taj način, kako se navodi, obezbjeđuje se kontinuitet započetih investicionih projekata i pravna sigurnost za kompanije koje su postupale u skladu sa ranijim propisima”, naglašavaju u Vladi.
Zakonom su predviđene i kaznene odredbe – novčane kazne od 3.000 do 10.000 eura za pravna lica, kao i kazne za odgovorna lica i preduzetnike, za neizdavanje računa, neblagovremeno podnošenje PDV prijava i druge poreske prekršaje.
