Pravnik s kojim su “Vijesti” razgovarale pojasnio da tužilaštvo mora da ima informacije o tome gdje se trenutno nalazi kip, da bi sudu predalo zahtjev za oduzimanje predmeta
Beransko osnovno tužilaštvo formiralo je novi predmet u slučaju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću – ovog puta zbog nestanka te statue. Tužilaštvo je sporni kip potraživalo kao dokaz u predmetu protiv Beranca Vujadina Dobrašinovića , kog sumnjiče za nezakonito podizanje tog spomen-obilježja.
“Obavještavamo vas da je Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama formiralo predmet, i u toku je postupak izviđaja, s obzirom na to da nije utvrđeno gdje se trenutno nalazi spomen-obilježje Pavlu Đurišiću”, rekli su juče “Vijestima” iz te institucije.
Redakcija iz ODT-a Berane očekuje odgovore na pitanja – zbog kog krivičnog djela je formiran novi predmet i protiv koga.
Beranska policija je 12. novembra, postupajući po rješenju tamošnjeg Osnovnog suda, više od dva i po sata pretresala Manastir Đurđevi stupovi i okolne objekte, ali nije uspjela da pronađe kip saradniku okupatora. Prethodno je isti pokušaj propao 1. oktobra.
Statua je postavljena 7. avgusta u beranskom selu Gornje Zaostro, dan kasnije otkrio ju je mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije , a uklonjena je istog dana u poslijepodnevnim satima. Nezakonito obilježje tada su u crkvu u Gornjem Zaostru sklonili mještani po, kako su tvrdili, “prethodnom dogovoru s policijom”. Nadležna inspekcija naknadno je, uz asistenciju policije, srušila postament spomenika.
Metodije je na dan otkrivanja kipa poručio da će to spomen-obilježje staviti u crkvu, te da će doći trenutak kad će se spomenik Đurišiću – “spasiti”.
Iz Osnovnog suda u Beranama listu je u ponedjeljak rečeno da tužilaštvo još nije podnosilo novi zahtjev za privremeno oduzimanje spomenika, kao predmeta izvršenja krivičnog djela.
“Obavještavamo vas da smo izvršili potrebne provjere evidencije suda i podataka iz Pravosudnog informacionog sistema, i utvrdili da nije podnesen novi zahtjev od ODT-a u Beranama vezan za privremeno oduzimanje predmeta – spomen-obilježja Pavlu Đurišiću”, piše u odgovoru.
Pravnik, s kojim su “Vijesti” razgovarale, pojasnio je da tužilaštvo mora da ima informacije o tome gdje se trenutno nalazi kip ratnog zločinca, da bi sudu predalo zahtjev za privremeno oduzimanje tog predmeta.
Redakcija je pitala i Upravu policije (UP) da li ima sazanja o trenutnom “mjestu prebivališta” spomenika, ali su iz UP ponovili da bi se odgovorom na to pitanje zadiralo u operativnu djelatnost policije.
“Uzimajući u obzir činjenicu da bi odgovori na vaša pitanja zadirali u operativnu djelatnost Uprave policije, i čijim objavljivanjem bi se moglo ugroziti taktičko planiranje i dekonspiracija policijskih akcija i operativnog rada, nismo u mogućnosti da pružimo konkretne odgovore na upućena pitanja, s tim da ističemo da ćete o ishodu daljih radnji biti blagovremeno obavješteni”, navodi se.
Bronzana statua s likom četničkog komandanta premještena je polovinom avgusta u konak Manastira Đurđevi stupovi. Prvog dana oktobra policija nije mogla da pregleda konak manastira jer pristup tim prostorijama ima samo Metodije, koji tada u rješenju suda nije bio naveden kao odgovorno lice, dok prije tri sedmice (12. novembra), nakon dvočasovnog pretresa konaka, prostorija i groblja manastira – opet nije uspjela da nađe i privremeno oduzme spomenik.
Vanraspravno vijeće beranskog Osnovnog suda uvažilo je 11. novembra žalbu tamošnjeg tužilaštva, i po drugi put naredilo policiji da privremeno oduzme kip. Time je preinačena odluka sutkinje Dubravke Popović , koja je 7. novembra, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika.
“Vijesti” su sredinom oktobra pisale da je sutkinja Popović gotovo svaki put drugačije obrazlagala odluke kojima je odbijala zahtjeve tužilaštva. Zahtjev ODT Berane prvo je odbila 11. septembra, drugi put 29. septembra, potom 13. oktobra, pa 15. oktobra i, konačno, 7. novembra.
Beransko tužilaštvo podnijelo je 15. avgusta optužni predlog protiv Dobrašinovića, osumnjičivši ga za nezakonito podizanje spomenika. Spomenik je viđen van Gornjeg Zaostra u emisiji “Oko” Radio televizije Srbije, koja je emitovana 20. avgusta.
Sedam dana nakon prikazivanja emisije, policija je obavijestila tužilaštvo da se spomen-obilježje nalazi u Manastiru Đurđevi stupovi, a tužiteljka Amra Sujković je 28. avgusta, pa onda i 2. septembra, tražila od suda da naloži privremeno oduzimanje kipa od igumana manastira Danila Trpčevskog .
Popović je 11. septembra, kad je prvi put odbila zahtjev, kao razlog odluke navela da Dobrašinović nije “niti vlasnik, niti u posjedu te stvari”, kao i da on nije spomenik izmjestio i odnio u manastir.
Nakon što se tužilaštvo ponovo žalilo sudu u Beranama, vanraspravno vijeće suda je 17. septembra donijelo odluku da predmet vrati na ponovno odlučivanje. Popović je onda 29. septembra donijela novu odluku, ali s istim ishodom – opet je odbijen zahtjev tužilaštva, ali iz drugog razloga. Sutkinja je u obrazloženju navela da je zahtjev neosnovan shodno članu 90a Zakonika o krivičnom postupku, tvrdeći da ona, kao pretresni sudija, ne može da donese odluku o privremenom oduzimanju spomenika, već da je to posao sudije za istragu.
Tužilaštvo se ponovo žalilo, a vanraspravno vijeće suda je 1. oktobra preinačilo odluku sutkinje i naložilo privremeno oduzimanje. Policija je istog dana postupila po odluci, a tada ih je u Manastiru Đurđevi stupovi dočekao iguman Trpčevski. Nakon što policija nije pronašla statuu u konaku manastira, Trpčevski je telefonom kontaktirao s Metodijem, koji je policajcima rekao da “u manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ”.
Tužilaštvo je nedjelju dana kasnije od suda tražilo da donese rješenje kojim se naređuje Metodiju da preda spomenik “koji se nalazi u konaku manastira…”, a 10. oktobra je ispravilo taj predlog, navodeći da bi statua trebalo da se oduzme “iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi”. Popović je, međutim, 13. oktobra ponovo odbila zahtjev ODT-a.
Tužioci su istog dana podnijeli novi zahtjev, navodeći da im je policija dostavila obavještenje u kom piše da je iguman Trpčevski izjavio da je Metodije jedini nadležan i odgovoran za konak manastira.
Popović je 15. oktobra četvrti put odbila zahtjev tužilaštva, navodeći da samo sudija za istragu može da donese odluku o oduzimanju spomenika, iako su joj vanraspravno vijeće Osnovnog suda i tužilaštvo predočili da to nije tačno. Tužilaštvo je tog dana podnijelo žalbu, ističući da je nesporna činjenica da policija nije mogla da pristupi svim prostorijama Manastira Đurđevi stupovi, jer ključ od njih ima samo Metodije.
Otkrivanje spomenika izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”, koje su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani Gornjeg Zaostra.
Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima, prema brojnim istorijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.
U Gornjem Zaostru je 2002. postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, oba su srušena.
