Prema navodima Fidelityja, u periodu od 2021. do 2024. godine bruto domaći proizvod Crne Gore porastao je za oko 2,7 milijardi eura. Međutim, čak 62 odsto tog rasta – približno 1,66 milijardi eura – otpada na inflaciju, dok realni rast ekonomije iznosi svega oko 1,04 milijarde eura. Drugim riječima, Crna Gora nije postala bogatija, već isključivo skuplja.
Rast cijena osnovnih proizvoda i usluga statistički se prikazuje kao ekonomski rast. Primjeri su, kako navode iz Fidelityja, kafa koja je sa jednog eura poskupjela na 1,80 eura, kirije koje su sa 300 skočile na 600 eura, ili cijena kvadrata stana koja je sa oko 1.000 porasla i do 3.000 eura. Sve to ulazi u obračun BDP-a, iako realno znači pad kupovne moći građana.
Tako nastaje paradoks u kojem se bilježi visok rast BDP-a, dok većina stanovništva živi sve teže. Inflacija „gura“ BDP naviše, ali istovremeno potiskuje životni standard. Istovremeno, bilježi se snažan rast javnog duga. Samo tokom 2025. godine država se zadužila oko 1,5 milijardi eura, dok je od početka mandata 44. Vlade ukupno zaduženje dostiglo oko 2,5 milijardi eura.
Analiza ukazuje i na rast nejednakosti. Vlasnici nekretnina i druge imovine profitiraju od inflacije, dok oni koji zavise isključivo od plata realno gube. Monstat je, kako se navodi, potvrdio da je nejednakost u društvu porasla tokom 2024. godine, uprkos nominalnom povećanju zarada.
Fidelity upozorava i na besmislenost poređenja Crne Gore sa velikim evropskim ekonomijama. Rast crnogorske ekonomije od četiri odsto iznosi oko 280 miliona eura, dok jedan procenat rasta ekonomije Francuske vrijedi oko 28 milijardi eura – čak stotinu puta više.
Poseban problem predstavlja zaduživanje građana, koje sve češće ne služi za unapređenje kvaliteta života, već za puko održavanje postojećeg standarda. Krediti postaju sredstvo preživljavanja, a ne razvoja. Istovremeno, uprkos pričama o „rekordnom rastu“, državne investicije su i dalje niže nego 2019. godine, što dodatno dovodi u pitanje održivost postojećeg ekonomskog modela.
Zaključak ove analize je jasan: ekonomski rast koji se temelji pretežno na inflaciji i zaduživanju ne donosi stvarni napredak, već stvara privid prosperiteta iza kojeg se kriju rastući dug, veća nejednakost i sve slabija kupovna moć građana.
