Skupština Crne Gore sjutra će razmatrati osam zakona o kojima nije sprovedena javna rasprava i to je nastavak izrazito netransparentnog načina pripreme propisa koji je karakteristika kako ove Vlade tako i skupštinske većine, saopšteno je danas iz Instituta alternativa (IA).
„Od zakona na dnevnom redu sjutra, za pet koje je predložila Vlada nije održana javna rasprava ‘iz razloga hitnosti’. Radi se o važnim zakonskim tekstovima koji obuhvataju oblast koncesija, energetike, obnovljive izvore energije, državnu imovinu i unutrašnje poslove. Većina ovih zakona nije bila ni planirana u programu rada Vlade za ovu godinu (zakoni o unutrašnjim poslovima, o koncesijama, o državnoj imovini). Takođe, na sve ove zakone, poslanici vladajuće većine su podnijeli amandmane koji u nekim slučajevima značajno mijenjaju osnovni predlog zakona. Od tri poslanička predloga zakona na dnevnom redu sjutra, svi su podnijeti od strane poslanika vladajuće većine i samo jedan ima mišljenje Vlade“, ističe se u saopštenju IA.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da su dvije sjednice vanrednog zasijedanja Skupštine koje će se održati sjutra loš primjer koji sve više postaje praksa u zakonodavnom procesu.
„Vladini predlozi koji se donose po hitnoj proceduri i bez javne rasprave — od 78 Vladinih predloga zakona koji su do sada upućeni Skupštini tek je za trećinu sprovedena javna rasprava. U najmanju ruku je neobično da poslanici parlamentarne većine prednjače u broju zakonskih predloga, kao i da amandmanima značajno mijenjaju predlog zakona koji je utvrdila Vlada. Ovo ukazuje da je djelu koordinisana akcija poslanika i Vlade da se važni zakoni donesu ili izmijene brzo i uz zaobilaženje faza procesa kao što su javna rasprava, sveobuhvatna procjena uticaja propisa, usklađivanje sa Evropskom komisijom itd“, piše u saopštenju IA.
Prema njihovim navodima, od početka rada 28. saziva, u skupštinsku proceduru predat je 131 predlog zakona, od čega je čak 40 odsto podnijeto od strane poslanika, i to prvenstveno od strane poslanika vladajuće većine (čak dvije trećine od ukupno podnijetih).
„Samo 15 odsto poslaničkih zakona sadrži makar i pokušaj procjene finansijskog uticaja propisa. Od poslaničkih zakona, Vlada rijetko daje mišljenja na propise iako je na to obavezuje Poslovnik i do sada je dala mišljenja na tek petinu prijedloga poslanika, i to gotovo isključivo na zakonske prijedloge poslaničke većine. Javnost se aktivno isključuje iz procesa pripreme propisa, kako uz ignorisanje ove obaveze od strane Vlade, tako i uz podnošenje prijedloga zakona od strane poslanika. Primjedbe koje su javno saopštene na Predlog zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, a koje zahtijevaju konkretne odgovore i objašnjenja, predstavljaju dokaz da je javna i stručna rasprava neophodna“, zaključuje se u saopštenju IA.
