Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Udruženje Roditelji saopštile su da pozdravljaju odluku Vlade Crne Gore da od 1. oktobra angažuje 205 zaštitara u 113 škola, kao odgovor na porast nasilja među djecom i nad djecom, istakavši da je ova mjera važan ”pojas za spasavanje”, ali da ostaju da se sprovedu neophodna sistemska rješenja za koordinisano djelovanje u zaštiti svakog djeteta.
„Cijenimo napore Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u jačanju bezbjednosti u školama i nadamo se da je mjera angažovanja zaštitara tek početak šire i strateški usmjerene reforme. Izdvajanje gotovo 420 hiljada eura za ovu namjenu pokazuje odlučnost da se reaguje na problem. Očekujemo da se ta odlučnost dalje ogleda i u efikasnoj saradnji svih relevantnih aktera – škola, centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova, pravosuđa i lokalnih vlasti – da bi se djeci obezbijedila pravovremena i sveobuhvatna zaštita njihovih prava ali i obaveza. Zbog toga posebno pozdravljamo i najavljene izmjene pravilnika o vaspitnim mjerama i za osnovne i za srednje škole“, navodi se u zajedničkom saopštenju ovih NVO.
U saopštenju se podsjeća da su ove tri organizacije 8. septembra zahtijevale od Ministarstva da javnosti saopšti rezultate evaluacije efekata angažmana zaštitara i da hitno odluči o nastavku njihovog angažmana kao privremene mjere, dok se ne usvoje sistemska i dugoročna rješenja za bezbjednost u školama i njihovom okruženju.
„Od posebne je važnosti prevashodno da svaka škola imati tim stručnjaka sa dovoljnim brojem kadra – psihologa, pedagoga, socijalnih radnika – koji svakodnevno rade i sa učenicima, a naročito sa onima koji imaju probleme u ponašanju i njihovim porodicama. Podsjećamo i da se, između ostalog, uporno zalažemo za uvođenje obaveznog predmeta Građansko obrazovanje, koji bi, prije svega, uključio učenje vještina nenasilne komunikacije. Krajnje je vrijeme da se prestane sa ‘gašenjem požara’ i počne s izgradnjom sistema koji djecu dugoročno i pouzdano štiti od nasilja, ali ih i uči nenasilnoj komunikaciji. Vršnjačko nasilje se ne može suzbiti bez korjenitih promjena u načinu na koji pristupamo obrazovnom i sistemu socijalne i dječije zaštite“, zaključuje se u saopštenju.
