Pitanje vlasništva nad školskim brodom “Jadran” i sadržaj spomen-ploče na bivšem logoru Morinju ne bi trebalo da rezultiraju odlukom Hrvatske da blokira put Crne Gore ka EU, jer bi to bilo suprotno interesima Zagreba.
To je za “Vijesti” ocijenio glavni urednik “Dubrovačkog vjesnika” Jadran Kapor, odgovarajući na pitanje očekuje li da Hrvatska, zbog sporenja s Podgoricom o nekim temama, opstruira njene pregovore sa EU.
To pitanje aktuelizovano je nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao proteklog vikenda, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o “Jadranu” i ploči. Krapović je prošle sedmice u emisji “Načisto” na “TV Vijesti” izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Ranije je rekao da misli da na ploči “nije bilo mjesta pominjanju bilo koje nacije u Crnoj Gori”.
Kapor kaže da je Krapović bio isključiv u izjavi, da nije dopustio mogućnost razgovora, i da stoga Anušiću nije bilo ostalo ništa drugo nego da otkaže susret.
Navodi da Crna Gora i Hrvatska imaju ozbiljnijih otvorenih pitanja od “Jadrana” i ploče u Morinju – kao što je granica na Prevlaci, i da bi blokada puta Podgorice zbog dva “emotivna pitanja” bila iracionalna. Tvrdi da nigdje zvanično ili nezvanično, “ni lijevo, ni desno”, nije čuo da Hrvatska treba da blokira Crnu Goru.
“Crnu Goru treba privući ka EU, a ne odvući od nje. O otvorenim pitanjima treba razgovarati. Kad se ne razgovara, stvari postaju komplikovane. Odbijanje razgovora simbolički može imati posljedice u kvalitetu saradnje, ali nikako u odbijanju Crne Gore od EU. Kad Crna Gora ne bi postala članica EU, to bi bila šteta za strateške interese Hrvatske”, ističe Kapor.
On je rekao da je Hrvatskoj apsolutno u interesu “da Crna Gora krene evropskim putem, da odradi zadatke na tom putu i da postane dio EU”. Naglašava, međutim, da Hrvatska ima mogućnost pritisaka na Crnu Goru, a da ne utiče na njen put u EU.
“Brod ne bi trebalo da bude razlog za stopiranje pregovora, ali mislim da bi odbijanje razgovora moglo da dovede do zastoja u nekim drugim oblastima”, navodi sagovornik, dodajući da misli na oblasti poput pravosuđa i sektora bezbjednosti, u kojima je, kaže, Hrvatska pomagala Crnoj Gori.
Iz Hrvatske zbog posljednjih dešavanja nisu stizale poruke o tome da bi Crnu Goru trebalo blokirati. Međutim, takvih poziva je, drugim povodom, bilo ranije. Naime, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) je prije godinu i po tražila od tamošnjih vlasti da Crna Gora prije ulaska u Uniju plati štetu počinjenu tokom agresije na Hrvatsku, da se odredi kopnena granica, a posebno razgraničenje na moru…
Otvorena međudržavna pitanja često se koriste kao političko oruđe, pa je tako Slovenija zbog granice u Piranskom zalivu blokirala učlanjenje Hrvatske u EU, Bugarska i Grčka su opstruirale otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom zbog pitanja jezika i istorije, odnosno imena te zemlje…
Hrvatski ministar odbrane je u subotu na društvenim mrežama objavio da nema smisla razgovarati s Krapovićem zbog njegovih stavova o “Jadranu” i ploči u Mornju, “koji ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i istorijskih činjenica”.
“Vijesti” iz vojnih i diplomatskih izvora saznaju da je Krapović odbio zahtjev da hrvatski zvaničnici na čelu s vicepremijerom i ministrom odbrane Anušićem posjete “Jadran” tokom boravka u Tivtu, u okviru obilježavanja Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori.
Osim Krapovićevih stavova, to bi mogao da bude još jedan od razloga za ljutnju Anušića i otkazivanje sastanka s Krapovićem, koji je zakazan na zahtjev hrvatske strane, tvrde sagovornici “Vijesti”. Jedan od diplomatskih izvora tvrdi da uskraćivanje posjete “Jadranu” nije mogao biti razlog za otkazivanje sastanka, koji je dogovoren i definitivno zakazan početkom sedmice, a otkazan u petak ujutro, nakon intervjua Krapovića “TV Vijesti”.
Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) juče nije odgovorilo na pitanje “Vijesti” očekuju li da Hrvatska blokira put ka EU. Umjesto toga, poslali su saopštenje u kom su naveli da žale zbog Anušićevog otkazivanja susreta sa Krapovićem. Kažu da je temeljno opredjeljenje spoljne politike Crne Gore njegovanje dobrosusjedskih odnosa i spremnost na otvoren i iskren dijalog o međudržavnim pitanjima. Dodaju da je spremnost za rješavanje svih pitanja u duhu prijateljskih odnosa i NATO savezništva potvrđena u razgovorima dva ministra spoljnih poslova, Filipa Ivanovića i Gordana Grlića Radmana.
“Podsjećamo da postoji obostrani interes za trajno rješavanje otvorenih pitanja, prvenstveno bilateralnim putem, kroz pregovore, ili, ukoliko se bilateralnim dijalogom ne dođe do rješenja, posredstvom nekog od uobičajenih međunarodnih instrumenata za prevazilaženje ovakvih i sličnih izazova”, poručuje MVP, dodajući da očekuje se da se uskoro formira nova međuresorska komisija koja će se, između ostalog, baviti pokretanjem bilateralnih razgovora o pitanju Prevlake.
Crna Gora se poziva na Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ kojeg je potpisala tadašnja SR Jugoslavija (zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, Makedonijom i BiH), 29. juna 2001. u Beču, a međunarodno-pravni kontinuitet SRJ je nakon referenduma i izglasavanja nezavisnosti Crne Gore u maju 2006. naslijedila Srbija. Crna Gora i Srbija su riješile pitanje “Jadrana” sporazumom koji su 2006. potpisali tadašnji predsjednici Filip Vujanović i Boris Tadić, prema kom je brod ostao u Crnoj Gori.
U Sporazumu o pitanjima sukcesije piše da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ, koja se nalazila na teritoriji te zemlje, preći na državu sukcesora na čijoj se teritoriji nalazila na dan kad je ova proglasila nezavisnost. Navodi se da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ, koja je predstavljala dio vojne imovine, biti predmet posebnih aranžmana koji treba da se dogovore između zainteresovanih sukcesora. Međutim, teritorijalni princip važi za materijalnu pokretnu i nepokretnu imovinu bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA), koja je korišćena u civilne svrhe.
Brod “Jadran” upravo je takav – ratni brod (nalazi se pod zapovjedništvom osobe iz vojske) koji se koristio i koristi se u civilne svrhe, za obuku učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta.
Crna Gora je avgustu prošle godine nizom događanja obilježila 90. godišnjicu broda, zbog čega je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske početkom avgusta u noti izrazilo “najoštriji protest”, optužujući Crnu Goru da “svojata tuđu imovinu”. Ministarstvo vanjskih poslova nije se oglasilo tim povodom, a tadašnji premijer Dritan Abazović poručio je da Crna Gora raspolaže svojom imovinom na način na koji misli da treba.
Ministarstvo vanjskih poslova navelo je u saopštenju da su više puta ukazivali da spomen-ploča u Morinju treba da postoji. Dodaju da su razlog neriješenog statusa ploče – procedure za njeno postavljanje.
“Intencija Ministarstva, o kojoj otvoreno razgovaramo sa hrvatskom stranom, jeste da se založi za postojanje spomen-ploče u Morinju, uz puno poštovanje zakonskih procedura i uz prethodni dogovor i saglasnost dviju strana”, poručeno je.
To ministarstvo nije “Vijestima” odgovorilo na pitanje kakav bi natpis na ploči bio adekvatan, s obzirom na to da je ministar Ivanović nedavno rekao da je intencija tog resora “da se založi za postojanje adekvatne spomen-ploče”. Na njoj se pominju “velikosrpska agresija na Hrvatsku”, i sjećanje na zločine počinjene “da bi se osramotili duh i ime Crne Gore”.
Jadran Kapor kaže da je Hrvatskoj ploča važna, ali da on smatra da je njen tekst sporan “jer zaobilazi povijesne činjenice – da su vlasti Crne Gore voljno sudjelovale u agresiji, i da je ona u istoj mjeri crnogorska koliko i srpska ili velikosrpska”.
“Važno je, za početak, što je Crna Gora napravila korak u označavanju logora, čije je postojanje dugo vremena odbijala da prihvati. Hrvatskoj je važno da na tom mjestu bude neka ploča. Loše je što se nije razgovaralo o tome”, konstatuje on.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić, saopštio je juče da je stav DPS-a da “Jadran” vidi kao vlasništvo Crne Gore. Međutim, dodaje da “nikad do kraja nije ostavljeno da se bude jednostrano u izjavama na koji način treba regulisati to pitanje”.
“Sve ovo iziskuje intenzivne diplomatske razgovore, da se kroz konsenzus dođe do dogovora na koji način tu i svaku drugu imovinu koja je predmet nekog problema… treba rješavati. Mislim da nam treba mnogo više senzibiliteta, opreznosti i iskustva kad su u pitanuju ovakve teme, pogotovo kad to dolazi od strane zvaničnih predstavnika vlasti, kao što su ministar odbrane ili ministar vanjskih poslova”, ocijenio je Anđušić.
Na pitanje o tome da li će Hrvatska blokirati Crnu Goru, “Vijestima” juče nije odgovorio predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović. On nije odgovorio ni na pitanje kome smatra da pripada “Jadran”.
