Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti – 49,16 odsto, pokazali su rezultati Regionalnog indeksa otvorenosti Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da, dok parlament uporno odlaže usvajanje novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), istraživanje pokazuje da državni organi ne poštuju ni važeći propis, prema kojem su dužni da na svojim internet stranicama objavljuju podatke o svom radu.
„U odsustvu efikasnog nadzora, izvršna vlast u Crnoj Gori faktički djeluje iznad zakona, odlučujući samoinicijativno koja će dokumenta objaviti i kada će građanima omogućiti pristup informacijama koje im pripadaju po zakonu“, rekla je Gvozdenović.
Ona je navela da je CDT u okviru istraživanja provjeravao dostupnost informacija o godišnjem radu institucija, njihovim izvještajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od značaja za slobodan pristup informacijama, komunikaciju putem društvenih mreža.
„Uprkos jasnim zakonskim obavezama, više od polovine ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti“, rekla je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, najbolje rezultate bilježi Ministarstvo pravde sa 86,18 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti.
„Slijede Ministarstvo javne uprave (66,77 odsto), Ministarstvo ekonomskog razvoja (62,29 odsto) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (61,18 odsto)«, dodala je Gvozdenović.
Ona je rekla da su na začelju ministarstva turizma i socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, sa po 33,19 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti.
Gvozdenović je rekla da je rad ministarstva javnih radova i energetike bio tek u začetku u trenutku istraživanja, pa je njihova otvorenost analizirana na osnovu tada dostupnih podataka, dok će naredno istraživanje dati uporedne podatke i sveobuhvatni uvid u njihov rad.
Ona je kazala da rezultati istraživanja ukazuju na sistematsko kršenje Zakona o SPI, u dijelu koji definiše proaktivan pristup informacijama.
„Iako djeluje nevjerovatno, pojedina ministarstva nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, čime onemogućavaju građane i medije da ih direktno kontaktiraju“, istakla je Gvozdenović.
Ona je dodala da ministarstva, takođe, ne poštuju zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za SPI
„Na zahtjev za SPI koji smo uputili u okviru ovog istraživanja, samo šest ministarstava odgovorilo je u zakonskom roku, 18 resora je dostavilo odgovore naknadno, a jedno ministarstvo nam nije odgovorilo“, rekla je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, odgovori su u brojnim slučajevima stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine su čekali gotovo dva mjeseca.
Gvozdenović je rekla da je praćenje rada izvršne vlasti u Crnoj Gori sve složenije zbog učestalih rekonstrukcija vlade.
„U odsustvu jasnih politika otvorenosti i sankcija za nepoštovanje zakona, stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost“, dodala je Gvozdenović.
Ona je kazala da podaci pokazuju da se strateški dokumenti i informacije prethodnih ministarstava ne objavljuju dosljedno na stranicama njihovih nasljednika.
„Dok su internet stranice dijela ministarstava koja su prestala da postoje i dalje dostupne, druge su uklonjene“, rekla je Gvozdenović.
Kako je navela, iako većina ministarstava objavljuje informacije o javnim funkcionerima i njihovim zaradama, kao i spisak državnih službenika i namještenika, što je zakonska obaveza, to nije uvijek slučaj sa rekonstruisanim resorima.
„Iako je prošlo skoro pet mjeseci od početka rada Ministarstva javnih radova, odnosno više od godinu u slučaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, do njih se ne može doći telefonskim putem jer nijesu objavili kontakt telefon na internet stranicama“, rekla je Gvozdenović.
Ona je kazala da je tek trećina resora na internet stranicama objavila godišnji program rada za 2024. godinu, dok je svega polovina njih učinila dostupnim izvještaje o radu.
„Većina ‘novoformiranih’ ministarstava ne objavljuje godišnje planove i izvještaje o radu svojih prethodnika što je zabrinjavajuća praksa, jer onemogućava građane i civilno društvo da prate kontinuitet u radu institucija“, navela je Gvozdenović.
Ona je rekla da nijedno ministarstvo nije objavilo budžet za prošlu godinu na internet stranici.
Gvozdenović je kazala da su u pojedinim slučajevima, resori formirani nakon rekonstrukcije objavili budžete prethodnih ministarstava, ali ne i budžet nakon rebalansa iz septembra prošle godine, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri
„Podaci našeg istraživanja ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna“, rekla je Gvozdenović.
Ona je poručila da, sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje otežana.
