Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori (PKCG) traži hitan dijalog sa Vladom oko, kako kažu, spornog Predloga zakona o igrama na sreću.
Kažu da su 11. marta uputili zvaničan dopis premijeru Milojku Spajiću, u kojem upozoravaju na „dalekosežne posljedice“ koje bi, kako smatraju, usvajanje Predloga zakona o igrama na sreću, koji je u skupštinskoj proceduri, mogao imati na privredu, stabilnost tržišta i posljedično na državni budžet.
Poručili su da predstavnici Grupacije iskazuju spremnost za hitne razgovore sa predstavnicima Vlade, kako bi iznijeli argumente za svoj zahtjev – povlačenje Predloga zakona iz skupštinske procedure.
„Uprkos višestrukim pokušajima prethodnih mjeseci da kroz dijalog, primarno sa Ministarstvom finansija, ukažemo na ozbiljne manjkavosti ovog predloga zakona, suočili smo se s potpunim ignorisanjem argumentovane rasprave. U procesu izrade ovog zakonskog teksta prekršen je niz pravnih procedura, uključujući Zakon o državnoj upravi i Uredbu o sprovođenju javne rasprave, dok se u Izvještaju sa javne rasprave jasno vidi da preko 70 odsto komentara zainteresovane javnosti nije prihvaćeno, čime je taj proces sveden na puku formalnost“, piše u saopštenju.
Posebnu zabrinutost, kako su rekli, izaziva predviđeno ukidanje sistema dodjele prava priređivanja igara na sreću putem koncesionog ugovora i uvođenje sistema odobrenja. „Ovakav pristup značajno smanjuje transparentnost ovog procesa i jača voluntarizam u administrativnim procedurama, a sa druge strane, dovodeći u pitanje stečena prava koncesionara i poštovanje već zaključenih koncesionih ugovora, šalje vrlo lošu poruku svim budućim investitorima.“
Kazali su da, umjesto da obezbijedi stabilan normativni okvir, uz ovakav pristup, Predlog zakona nameće brojne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno otvara prostor za nekontrolisani rast sive ekonomije i ilegalnog tržišta.
„Zbog toga smo se obratili predsjedniku Vlade, sa predlogom da se Predlog zakona o igrama na sreću povuče iz skupštinske procedure i time spriječi pravni, ekonomski i tržišni haos koji bi njegovo usvajanje izazvalo. Privređivači su spremni na saradnju i doprinos budžetu, ali to zahtijeva dijalog i pronalaženje prihvatljivog i izvodljivog rješenja koje će podržati stabilnost sektora i državnih finansija, umjesto njegovog urušavanja.“
Poručuju da će Predlog zakona, ukoliko se usvoji u ovom obliku, ozbiljno ugroziti održivost sektora igara na sreću, a sa tim i opstanak legalnog poslovanja, standard odgovornog priređivanja, dok će drastično biti smanjeni fiskalni doprinosi koji su, prema Fiskalnoj strategiji i Zakonu o budžetu za 2025. godinu, veoma bitni za stabilnost državnih finansija i realizaciju brojnih aktivnosti od javnog interesa.
„Ovaj predlog zakona direktno prijeti da uruši planirane budžetske prihode od 40 miliona eura, što će neminovno dovesti do smanjenja ili obustave finansiranja važnih državnih obaveza koje se pokrivaju iz ovih sredstava. Posljedice takve odluke neće snositi samo legalni priređivači, već i cijelo društvo, dok će nelegalno tržište nastaviti da jača, dodatno urušavajući budžetske prihode i finansijsku stabilnost države“, saopštila je Grupacija.
Za „veću brigu“ je, kako su kazali, to što se predlog zakona ne bavi uspostavljanjem efikasnih sistemskih mehanizama zaštite legalnih priređivača od crnog tržišta.
„Umjesto toga, bez osnova u realnom stanju tržišta igara na sreću, nameće brojne nove obaveze priređivačima i drastično povećava naknade za priređivanje igara na sreću za čak 50 odsto Time se ne rješavaju suštinski problemi sektora, već se dodatno otežava poslovanje legalnih subjekata, dok se nelegalno tržište ostavlja netaknutim a rješenja se ne naziru sudeći po odgovorima potencijalno prepoznatih institucija za borbu protiv sive ekonomije u ovoj oblasti (nenadležnost EKIP-a itd)“, dodaju.
Rekli su da zakonodavac ovakvim pristupom ignoriše fundamentalne principe tržišne ekonomije i pravni okvir koji, „ne samo da podriva legalni biznis, već i direktno ugrožava ustavne principe slobode preduzetništva i pravične tržišne konkurencije“.
„Podsjećamo, nedostatak komunikacije i razumijevanja je već doveo do toga da izmjene i dopune Zakona o prezu na dohodak fizičkih lica (čl. 37s i 50f), koje se odnose na poreze i dobitke od igara na sreću, a stupile su na snagu 1. januara 2025, nisu primjenjive u praksi. Takođe, nešto slično se dešava i sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji, suprotno evropskim standardima (Direktiva EU 2015/849) propisuje obavezu praćenja i izvještavanja nadležnom organu za sve transkacije preko 20 eura. Ovo u praksi znači da će nadležni organ na mjesečnom nivou obrađivati i analizirati preko 100.000 transakcija, pa se pitamo šta je cilj“.
Ističu da industrija igara na sreću u Crnoj Gori trenutno zapošljava više od 3.000 osoba, zakupljuje skoro 1.000 poslovnih prostora i da je uplatila 33.812.130,41 eura samo po osnovu koncesionih naknada od igara na sreću za 2024. godinu. Pojasnili su i da to ne uključuje sve ostale poreze koje ta industrija „takođe uredno izmiruje“.
„Imajući u vidu sve navedeno, Grupacija priređivača igara na sreću zahtijeva da se Predlog zakona o igrama na sreću povuče iz skupštinske procedure i vrati u formu nacrta, kako bi se kroz inkluzivan proces još jednom razmotrila ključna pitanja za održivost ovog sektora na bazi odgovornog priređivanja i došlo do rješenja koje neće ugroziti tržište i budžetske prihode. Pozivamo donosioce odluka da ne ignorišu argumente struke i realne posljedice po ekonomiju koje ovakav pravni akt može proizvesti“, piše u saopštenju.
