Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman , boraviće u Crnoj Gori krajem sedmice i tom prilikom položiti vijenac i upaliti svijeću ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, za šta je, prema saznanjima “Vijesti”, dobijena dozvola crnogorskog Ministarstva odbrane.
Specijalna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić , rekla je juče “Vijestima” da će Grlić Radman sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka) i delegacijama položiti vijence i upaliti svijeće ispred spomen-ploče u Morinju, “u znak sjećanja na stradalnike logora, ali i kao zalog stabilnih odnosa dvije susjedne zemlje”.
“Takođe, ministar Gordan Grlić Radman učestvovaće na ‘2BS forumu’ u Budvi kao panelista zajedno s kolegama Ibrahimovićem, (Georg) Georgievim i ( Borut ) Pahorom ”, kazala je Babić Galić.
Ona je navela da će, na marginama “2BS foruma”, Grlić Radman razgovarati s Ibrahimovićem o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore, kao i o pitanjima “odštete imovine Hrvatima Tivta, Dobrote, te o situaciji Hrvata u Ulcinju i drugim važnim temama”.
Tablu u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević s Grlić Radmanom i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
U njemu su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.
Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela Rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore.
Ploča, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika. Ministar Dragan Krapović (Demokrate) je u januaru prošle godine rekao da ploča treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na njoj se pominje “velikosrpska agresija na Hrvatsku”, i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.
Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU.
Kako su “Vijesti” nedavno pisale, dogovor je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću , za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.
Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.
Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor “Vijesti”, biti uključen u ovaj djelimični dogovor.
