„Upravo sam se vratio sa obilježava 34. godišnjice logora Morinj, gdje smo položili vijence i upalili svijeće bivšim logorašima. Komemorirali smo taj događaj kako bismo njegovali kulturu sjećanja i za nas, ali i za generacije koje dolaze i to je evropski i možemo biti ponosni i jedna i druga država, što obilježavamo tu godišnjicu“, kazao je Grlić Radman, drugog dana 2BS Foruma u Budvi na panelu „Članstvo u EU: Rušenje barijera, izgradnja mostova prema Uniji“.
Grlić Radman je jutros, sa Ibrahimovićem, položio vijenac i upalio svijeću ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, za šta je dobijena dozvola crnogorskog Ministarstva odbrane.
U znak protesta, oko 30 građana okupilo se na magistrali, nekoliko stotina metara od mjesta gdje je nekada bio logor u Morinju, tražeći da se ukloni ploča.
Nelegalno postavljenu ploču u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane, Ranko Krivokapić i Raško Konjević, s Grlić Radmanom i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
U njemu su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara).
O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.
Grlić Radman je govoreći o bilateralnim pitanjima između dvije države rekao da je dobro da svaka zemlja u Evropsku uniju (EU) uđe rasterećena svih bilateralnih pitanja, a ne da se ta pitanja rješavaju unutar EU.
„Ovdje ne govorimo o pitanjima koje se tiču pravne tekovine, EU, imate i druge članice koje imaju te prepreke ali su riješene na civilizacijski način“, naveo je.
Kazao je da Zapadni Balkan još opterećuju neriješena pitanja bivše države, koje utiču i na stabilnost regije, ali i slabe institucije koje treba jačati.
Prema njegovim riječima, u interesu naconalne bezbjednosti Hrvatske je da ima uz sebe zemlju sa kojom dijeli iste vrijednosti i stabilnost i sigurnost, a posebno ovdje gdje je autohtona hrvatska manjina.
Prepreke (na putu ka EU) su, kako je kazao, ljudske.
„Ali kada sjednemo za sto i ono sve što nas žulja, ako imamo kamenčiće u cipeli koje nas žuljaju idemo ih maknuti“, poručio je.
Grlić Radman ponovio je da je Hrvatska saveznik Crnoj Gori, jer Crna Gora je njihov susjed.
„Morate ulagati ono što je najbolje da bi ti susjedski odnosi bili što bolji, jer to nije jednosmjerna ulica. Mislim da ova Vlada, kolega Ibrahimović posebno i premijer (Milojko) Spajić sa kojim sam imao nekoliko ugodnih susreta, su proevropski orjentisani, a svi ostali u Vladi moraju vidjeti prednosti i vrijednosti onoga što članstvo u EU donosi. Hrvatsko članstvo se isplatilo, članstvo donosi određene benefite“, rekao je.
Ocijenio je da je to nezaustavljiv proces i Crna Gora mora uložiti velike napore kako bi ostvarila ono što je na stolu.
„Nezahvalno je govoriti hoće li to biti za godinu ili dvije, važno je da ste napravili veliki posao, da je bilo cijelo društvo uključeno da ste prihvatili evropske vrijednosti…“, poručio je.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović vjeruje da Crna Gora može da završi pregovore sljedeće godine i ne prepoznaju, kako kaže, ozbiljnu barijeru.
„Sve zavisi od nas. Naš put u EU je nezaustavljiv proces. Zatvorili smo jedno poglavlje u junu, u decembru ćemo zatvoriti četiri ili pet“, kazao je Ibrahimović ne želeći da direktno odgovori na pitanje da li se svi u Vladi bore istim žarom da Cna Gora što prije uđe u EU
Poručio je „svim nevjernim tomama“, da će Crna Gora naredne godine biti domaćin samita Berlinskog procesa.
Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao je da bio bio iznenađen ako Crna Gora ne bi ušla u EU 2028. godine, a možda i Albanija.
Rekao je da je Crna Gora najspremnija i mala – taman napravljena za takvu politiku proširenja da je sljedeći kandidat.
Pahor je rekao da ne treba sada Crnoj Gori Brisel, već Briselu treba Crna Gora, kritikujući politiku proširenja zasnovanu na zaslugama, jer se posljednjih godina sve promijenilo, ne samo zbog rata u Ukrajini.
Smatra da cijeli region Zapadnog Balkana treba da uđe u EU, što bi značilo da je došlo do geopolitičke odluke u Briselu da je regija Zapadnog Balkana regija EU.
„Vjerovatno neće doči do takve odluke, i meni je teško što neće doći“, kazao je Pahor.
Podjetio je da je bio premijer Slovenije kada su stavili blokadu Hrvatskoj, a bio je premijer i kada su je skinuli.
„Nije to bio problem samo za Hrvatsku, već i za Sloveniju. Jer kada je bio pritisak Brisela, Angele Merkel (bivše njemačke kancelarke), da ipak Hrvatska treba da uđe u EU. Slovenija je ostala sama, ali to smo riješili sa Hrvatskom. Nadam se da će i Hrvatska i Crna Gora to riješiti, jer je to u zajedničkom intersu“, poručio je Pahor.
Kazao je da bi vjerovatno i danas blokirao put Hrvatske u EU, jer nije vidio drugi način da se pitanje granice riješi, iako je imao „moralnu blokadu“, jer se pitao „ko sam ja da blokiram jednom narodu put u EU“.
