Vlada ove sedmice treba da utvrdi predlog zakona o potrošačkim kreditma kojim će biti ukinute naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita, a biće uvedena i najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite.
U potrošačke kredite računaju se – stambeni krediti, gotovinski nenamjenski krediti, gotovinski krediti za penzionere, hipotekarni krediti, krediti za rekonstrukciju i adaptaciju, krediti za refinansiranje, krediti za kupovinu motornog vozila i krediti za obrazovanje.
Uz to, uvode se novine u dijelu procjene kreditne sposobnosti potrošača tako da su kreditori sada obavezni da uspostave procedure za rano prepoznavanje potrošača koji bi mogli imati poteškoće u plaćanju, te da uspostave kontakte s njima kako bi se pronašla najbolja rješenja za nastavak otplate kredita. Novina je i da prije pokretanja izvršnog postupka, kreditori moraju pokušati da postignu dogovor s potrošačima o naplati obaveza, što uključuje obavezu da kreditor predloži mjere za olakšanje otplate ugovora u takvim okolnostima.
Kod stambenih kredita predviđeno je da nakon zaključenja ugovora o kreditu, kreditor ne može jednostrano uvoditi nove naknade, niti može povećati naknade koje su postojale u trenutku zaključenja ugovora o kreditu.
“Vijesti” imaju uvid u ovaj predlog zakona i RIA studiju (analiza procjene uticaja propisa).
“Evropska komisija je, u julu 2024. godine, dala pozitivno mišljenje na Predlog zakona o potrošačkim kreditima u cjelosti, čime je i inicijativa Centralne banke prema Ministarstvu ekonomskog razvoja, kao predlagaču zakona, potvrđena kao dobra evropska praksa”, rečeno je juče zvanično iz CBCG.
Generalni sekretar Udruženja banka (UBCG) Bratislav Pejaković je prije dva dana saopštio da su iz medija saznali za ovaj predlog zakona u koji nijesu imali uvid, te da niko ne osporava primjene EU direktiva, međutim, iste se preuzimaju iz značajno pravno i ekonomski uređenijih sistema, tako da trebaju prelazni period i pripremu adekvatnu na nivou sistema, uz uklanjanje ili značajno smanjenje rizika poslovanja.
U RIA studiji, međutim, piše da je UBCG učestvovalo u javnoj raspravi i da su prihvaćene neke njihove sugestije.
Iz CBCG su naglasili da je predstavnica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštitu prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga, bila članica međuresorne radne grupe koja je pripremila Nacrt zakona o potrošačkim kreditima, kojim su implementirane direktive 2008/48 i 2014/17/EU i usvojene najbolje prakse država članica EU.
“Ministarstvo ekonomskog razvoja, kao predlagač zakona, organizovalo je u decembru 2021. godine javnu raspravu o Nacrtu ovog zakona, u okviru koje su svi zainteresovani subjekti bili u prilici da daju svoje primjedbe, predloge i sugestije. U februaru 2024. godine CBCG izradila je analizu kretanja kamatnih stopa na crnogorskom tržištu, koja je pokazala tendenciju rasta kamatnih stopa na kredite, uključujući i potrošačke kredite. Imajući u vidu izazove s kojima se suočavaju potrošači kao slabija ugovorna strana pri zaključivanju ugovora o kreditu s kreditorima, a vodeći računa o njihovoj adekvatnoj zaštiti, CBCG je inicirala da se novim zakonom o potrošačkim kreditima utvrdi najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite, u skladu s najboljim praksama država članica EU”, kazali su iz vrhovne monetarne institucije.
Dalje je pojašnjeno da je nakon detaljnog sagledavanja uporednih rješenja koja se primjenjuju u državama članicama EU, a vodeći računa o karakteristikama crnogorskog finansijskog tržišta, CBCG predložila da najviša efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite ne smije biti veća od prosječne ponderisane efektivne kamatne stope svih potrošačkih kredita, uvećane za 100%.
“To zakonsko rješenje zasnovano je, dakle, na tržišnom principu i njime se ne vrši administrativno ograničavanje kamatnih stopa, već se, na ovaj način, utiče samo na ekstremno visoke kamatne stope i osigurava viši stepen zaštite potrošača”, naglasili su iz CBCG.
Prosječnu ponderisanu efektivnu kamatnu stopu na stanje svih potrošačkih kredita upisanih u kreditni registar utvrđuje CBCG na kraju svakog kvartala i objavljuje je na svojoj internet stranici.
Predlogom zakona je definisano da sve informacije, uključujući i materijale kod oglašavanja u vezi s ugovorom o kreditu utvrđenim ovim zakonom, moraju biti date na pošten i jasan način i ne smiju da dovode u zabludu potrošača, a zabranjeno je svako izražavanje koje bi kod potrošača moglo da izazove lažna očekivanja u vezi s dostupnošću ili troškovima kredita. Takođe, obaveza informisanja se proširuje i na kreditne posrednike, čime se dodatno osigurava da potrošači budu adekvatno obaviješteni o svim aspektima kredita koji uzimaju.
U potrošačke kredite računaju se – stambeni krediti, gotovinski nenamjenski krediti, gotovinski krediti za penzionere, hipotekarni krediti, krediti za rekonstrukciju i adaptaciju, krediti za refinansiranje, krediti za kupovinu motornog vozila i krediti za obrazovanje
Predlog zakona detaljno reguliše uslove za rad kreditnih posrednika i odgovornosti kreditora za njihov rad.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj najavio je zvanično u ponedjeljak da će predlog zakona biti ove sedmice na sjednici Vlade.
“Donošenjem ovog zakona, potrošači u Crnoj Gori dobijaju znatno veću zaštitu nego što je to bio slučaj do sada, a pravni okvir za ovu oblast je usklađen sa standardima EU, čime se potrošačima osiguravaju pravedniji uslovi i veća sigurnost prilikom uzimanja kredita”, saopštio je, između ostalog, Đeljošaj.
Pejaković je naveo da u bankama već postoje procedure koje se navode za prijedlog kroz medije, na primjer procedura upoznaj svog klijenta, kao i procedura za rano prepoznavanje potrošača koji bi mogli imati poteškoće u plaćanju, ali i generalno za klijente ne samo za građane.
“Čemu služe postojeća restrukturiranja, pozivi od strane banke, prepakivanja dugova, objedinjavanja, prelazak s ugovora s varijabilnom na fiksnu kamatnu stopu u periodu rasta varijabilne stope iako ugovorom to banka nije u obavezi, u krizi i moratoriji itd. već da se uveća kapacitet klijenta da vrati pare koje je dobio od banke. Transparentnost, pa imate predugovor, a potom ugovor koji svaki klijent treba da pročita gdje su date sve informacije od prava do obaveza i efektivna kamatna stopa koja je propisana od strane CBCG. Dodatna informacija, banke već duže vremena ne naplaćuju naknadu za prijevremeno vraćanje kredita. Da smo imali uvid u nacrt Zakona o potrošačkim kreditima sa zadovoljstvom bismo ukazali na EU praksu i uporednu praksu u našem sistemu”, saopštio je Pejaković.
On je dodao da administriranje mimo tržišnih pravila može biti kontraproduktivno, za šta imamo iskustva iz regiona.
U RIA studiji u koju “Vijesti” imaju uvid piše da je za javnu raspravu interesovanje iskazalo Udruženje banaka Crne Gore i dalo značajan broj sugestija i predloga koji su sadržani u Izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi br. 012-328/21-1054416 od 5. aprila 2022. godine.
“Prihvaćene su sve sugestije Centralne banke Crne Gore, kao i predlozi Udruženja banaka u pogledu obaveze kreditora da čuva primjerak zaključenog ugovora o kreditu u roku od 10 godina od dana otplate, brisanju LIBOR indeksa, i proširenju ukupnih troškova kredita na troškove notara”, piše u RIA studiji.
