U nestabilno vrijeme, kad inflacija obezvrjeđuje novac, ulaganje u zlato predstavlja „sigurnu luku“. Ipak, naši građani, zbog niskih primanja, ne mogu da izdvoje par stotina eura za nekoliko grama ovog plemenitog metala.
Prije dvadeset godina gram zlata u Podgorici koštao je desetak eura, danas je ta cijena 11 puta veća. Pored inflacije i geopolitičkih tenzija, na cijenu zlata najviše utiče stanje na svjetskim berzama.
„Cijena zlata zavisi od berze, znači od cijene materijala kojim je otkupljeno“, kazao je zlatar Kenan Methadžović.
Ranije je kod nas potražnja za ovim plemenitim metalom bila veća. Danas se manje investira, a više kupuje po potrebi.
„Ljudi u današnje vrijeme kupuju zlato samo kad moraju, znači kad im je neko, kad neko nekome kumuje, da kupe burme, ili ako hoće neko da se vjeri, ili ako hoće da bude neki prvi rođendan, ili krštenje, znači, bukvalno je samo kad je ono baš potreba, tada ljudi kupuju zlato, ističe Methadžović.
U odnosu na region samo je Albanija povoljnija od Crne Gore za kupovinu zlata gdje gram košta oko 100 eura. U Bosni i Hercegovini iznosi 125 eura, u Srbiji oko 150, dok u Hrvatskoj cijena grama ovog plemenitog metala ide i do 200 eura. Kako će se cijene kretati u budućnosti, teško je predvidjeti.
„To možda ne zna ni predsjednik Amerike, Donald Tramp, to je bukvalno kao lutrija, to ne može niko da zna, to se tiče svjetskih tokova novca i velikih igrača svjetskih, kako njima ovaj odgovara. Isto kako cijena zlata može da raste, raste, raste, tako jednog dana može i da padne. I to se dešavalo recimo 2014. godine, znala je recimo cijena zlata da padne bukvalno na pola“, rekao je Methadžović.
Po posljednjim podacima, cijena unce zlata na svjetskim tržištima iznosi nešto oko tri i po hiljade eura. To bi do 2030. godine moglo narasti na preko 7000.
