Vladina Komisija za žalbe poništila je rješenje gradonačelnice Olivere Injac , kojim je razriješen bivši komandir Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Goran Janković .
To se navodi u rješenju u koje su “Vijesti” imale uvid, a koje potpisuje predsjednica Komisije Dejana Zeković .
Iz Glavnog grada nisu odgovorili na pitanja redakcije i da li će se na rješenje Komisije žaliti Upravnom sudu.
Injac je sredinom oktobra donijela rješenje kojim je Jankoviću prestao mandat i on je razriješen.
Janković je u Službu zaštite došao iz Komunalne policije 2019, a u mandatu je bio do 2025.
“Komisija je razmotrila žalbu, pobijano rješenje i ostale spise i našla da pobijano rješenje treba poništiti i predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje”, piše u rješenju.
Podsjeća se da je Janković za komandira Službe zaštite Glavnog grada imenovan 27. februara 2020, da mu je mandat prestao rješenjem Injac od 12. oktobra 2023, te da je šest dana kasnije, 18. oktobra, sa Jankovićem obavljen razgovor, o čemu je sačinjen zapisnik.
Komisija je, ispitujući zakonitost rješenja kojim je Janković razriješen, utvrdila da je u postupku njegovog donošenja Glavni grad “počinio povredu pravila upravnog postupka iz člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku”.
“Kojim je propisano da obrazloženje rješenja… treba da bude razumljivo, da sadrži pravne propise i jasne razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na odluku kakva je data… Utvrđeno činjenično stanje mora upućivati na mogućnost primjene propisa po osnovu kojeg je donijeta odluka”, navodi se u rješenju Vladine Komisije za žalbe.
Injac je, kako se dodaje, kao razloge za razrješenje komandira Službe zaštite i spašavanja navela da je “za sebe donosio odluku o uvođenju prekovremenog rada i rješenja o prekovremenom radu”. Kao razlog za razrješenje, Injac je navela i da je Janković “u stalni radni odnos zaposlio više lica koja prelaze zakonom utvrđenu starosnu granicu za prvo zasnivanje radnog odnosa, što ukazuje na nesavjesno vršenje poslova komandira, suprotno zakonu”.
Komisija, međutim, u rješenju kojim poništava rješenje Injac, navodi da “prvostepeni organ nije dostavio niti jedan materijalni dokaz kojim bi potkrijepio date razloge u obrazloženju rješenja za razrješenje žalioca”.
“Komisija nalazi da nije u mogućnosti ocijeniti zakonitost pobijanog rješenja, a ovo posebno kod činjenice što se navodima žalbe osporavaju u cjelosti razlozi zbog kojih je imenovani razriješen”, piše, pored ostalog, u rješenju Vladine Komisije.
Dodaje se i da se iz spisa predmeta ne može utvrditi da li je gradonačelnica, prije nego je donijela rješenje o razrješenju, postupila u skladu sa odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, a koje se odnose na obavezu gradonačelnika da, onda kad utvrdi da starješina službe ne obavlja ili nesavjesno obavlja poslove utvrđene zakonom, Statutom Glavnog grada i aktima gradonačelnika, pisanim aktom ukaže na propuste i nepravilnosti u radu, i odredi rok u kojem je taj starješina dužan da ih otkloni.
Komisija za žalbe u rješenju navodi da u spisima predmeta ne postoje dokazi o tome da je Injac pisanim aktom ukazivala Jankoviću kao komandiru Službe zaštite na učinjene propuste i nepravilnosti u radu.
“Imajući u vidu navedeno, dati razlozi u pobijanom rješenju ne upućuju na pravilnost odluke u dispozitivu, i kao takvi dovode u sumnju zaključak da su rezultat potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a samim tim i da je u konkretnom pravilno primijenjen materijalni propis, što predstavlja povredu pravila postupka”, piše u rješenju Komisije za žalbe.
U vezi sa Zapisnikom o obavljenom razgovoru od 18. oktobra, koji je sačinjen šest dana pošto je donijeto rješenje o razrješenju, Komisija navodi da se ono, “u konkretnoj situaciji, ne može prihvatiti kao dokaz da je žaliocu omogućeno učešće u postupku”.
Komisija ukazuje da se, prema Zakonu o upravnom postupku, “prije donošenja rješenja, stranci mora omogućiti da se izjasni na činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje rješenja”.
“Te da stranka ima pravo da učestvuje u ispitnom postupku, daje potrebne podatke, brani svoja prava i zakonom zaštićene interese”, piše u rješenju Komisije za žalbe.
Protiv rješenje Vladine Komisije, Glavni grad može kod Upravnog suda pokrenuti upravni spor u roku od 20 dana od dana prijema rješenja.
Nakon što je u oktobru razriješen Goran Janković, za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada postavljen je Zdravko Blečić .
U vezi sa njegovim imenovanjem, sredinom novembra Odjeljenju upravne inspekcije Ministarstva javne uprave (MJU) podnijeta je inicijativa, u kojoj se, između ostalog, navodi da Blečić ne ispunjava uslove za to radno mjesto.
Prije nekoliko dana, protiv Blečića i više NN lica podnijeta je krivična prijava zbog osnova sumnje u zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje.
Prijavu je posredniku za zaštitu od mobinga kod poslodavca, podnio Miodrag Đukanović . Đukanović je 2020, nakon četiri godine suđenja, dobio spor u kojem je dokazano da je u Službi zaštite, “u periodu od 16. 3. 2016. do 26. 11. 2018. godine od strane komandira A.Č. učinjen mobing”.
U to vrijeme, komandir Službe bio je Andrija Čađenović , koji je nakon toga vodio podgoričku “Čistoću”.
U presudi koja je 18. decembra 2020. objavljena u dnevnim novinama “Vijesti” i “Dan”, pored ostalog, navodi se da je tadašnji komandir, Čađenović, usmenim naređenjem za nadređenog Đukanoviću, iako je formalno-pravno sa tužiocem bio izjednačen, postavio Blečića. Piše i da je, po predlogu Blečića, Đukanović sa mjesta vođa grupe-spasilac rješenjem postavljen na niže mjesto u rangu, na mjesto vatrogasac-spasilac “i to zbog propusta kojih se ne može tačno sjetiti”…
Đukanoviću se ovih dana, kako je ispričao “Vijestima”, ponovo dešava ta situacija, zbog koje je kod poslodavca, a nakon imenovanja Blečića, podnio zahtjev za zaštitu od mobinga.
Danom imenovanja, kako je kazao, Blečić mu je usmeno naredio da obavlja poslove sa početne pozicije, a suprotno rasporednom rješenju, koje ima i danas -vođa grupe-vatrogasac spasilac.