Galijašević o lovu na Dodika: Cilj je bio podići tenzije i uvući Zapad u sukob

Galijašević o lovu na Dodika: Cilj je bio podići tenzije i uvući Zapad u sukob

Kriza u BiH dolazi do tačke ključanja, a zapaljiva retorika dodatno doliva ulje na vatru. Zbog čega lideri Srba u Republici Srpskoj od Dejtonskog sporazuma trpe represiju vlasti BiH, koliko je pokušaj hapšenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika opasan i koliko je legalan uopšte, imajući u vidu da je po nalogu čovjeka koji nelegitimno obavlja funkciju visokog predstavnika? Kakav je izlaz iz ovakve situacije i što je za tako nešto neophodno? U posljednjih nekoliko godina, Republika Srpska i njen predsjednik suočavaju se sa sve većim političkim i pravnim pritiscima, kako iz Sarajeva, tako i od strane međunarodne zajednice.

U emisiji „Dan uveče“ na RT Balkan o ovim temama su govorili advokat Goran Petronijević i stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević, koji se u program uključio iz Banjaluke.

Upitan o tome da li je ovo što se događalo u Istočnom Sarajevu bio pokušaj konkretne akcije ili provokacija, Petronijević je ocijenio da je to bila čista provokacija.

„Momenat kada se to dogodilo, kada je izdat nalog za navodno privođenje Dodika, Stevandića i Viškovića u Tužilaštvo i sud BiH, od tog momenta je prošlo neko vrijeme i sem one prve histerične reakcije političkog Sarajeva i sarajevske čaršije, situacija je počela da se smiruje i to je momenat kada treba podgrijati atmosferu i ne dozvoliti da se svi naviknu na tu situaciju i ustavno-pravnu krizu u kojoj se BiH našla“, naveo je Petronijević i dodao da pokušaj SIPA nije bio ozbiljan, već pokušaj da se javnost uzdrma i da se u žižu javnosti vrati taj problem i razmišljanje da li je Dodik trebalo da se uhapsi. Provokacija, ocijenio je, koja diže prašinu i tenziju.

Galijašević, odgovarajući na isto pitanje, složio se sa mišljenjem da je provokacija imala za cilj da uznemiri javnost i da prividno vidimo policijsku akciju.

„Nije policijska akcija da uručite poziv predsjedniku Republike Srpske, to ste mogli da uradite putem pošte. S druge strane, ono što vidimo, vidimo i obavještajni pokušaj prodora. Oni koji su poslali inspektore SIPA htjeli su da vide koji će to ljudi stati iza Dodika i kakva će reakcija biti Ministarstva unutrašnjih poslova i da li će biti organizovano i spremno da odgovori adekvatno i na oružani napad“, istakao je i dodao da su mogli da izvuku zaključak da je reakcija visokoprofesionalna.

Dodao je da se iz ovoga vidi politička nemoć, odnosno da je ovo bio pokušaj da se ona kamuflira.

Ocijenio je i da je ovo pokazalo, između ostalog, da SIPA ne postoji kao multietnička agencija, da ovo nije sukob između entiteta, već je ovo bila jednonacionalna i jednovjerska provokacija, dodajući da Hrvati nijesu učestvovali, a da se skrivala od srpskih kadrova.

Istakao je da će se ovakve provokacije nastaviti i da cilj koji se nije mogao realizovati, a od kojeg političko Sarajevo neće odustati, jeste kako upotrijebiti institucije zajedničkih organa u izazivanju sukoba i kako u provokacijama u kojima će Bošnjaci učestvovati, uvući Eufor i Zapad u sukob koji će biti krvav.

Govoreći o Ustavu BiH, advokat Goran Petronijević je rekao da su Ustav BiH pisali anglosaksonski zakonopisci i da postoji jedno pravilo – da samo ono što je od nadležnosti napisano u Ustavu pripada BiH. Istakao je da je jasan, kratak i nedvosmislen.

„Tu dolazimo do jednog problema, a to je da se jednostavno prozrela namjera političkog Sarajeva da zloupotrebljava Kristijana Šmita kako bi nasrnuo na imovinu Republike Srpske – prirodna bogatstva, rudna bogatstva, vodu i šume“, kazao je advokat i dodao da napad na imovinu znači rušenje Ustava, kao i da se sa izmjenama koje su na štetu Srpske počelo još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.