Pristup Crne Gore Evropskoj uniji (EU) bio bi način da, sa malim rizikom, ali velikim učinkom, EU dokaže vjerodostojnost i sposobnost da sprovede proces proširenja – jačajući povjerenje u svoje vođstvo u vremenu geopolitičke neizvjesnosti, ocijenio je briselski Evropski centar za politiku (European Policy Centre – EPC).
U analizi „Pristupanje Crne Gore EU: Vodič za Uniju o izgradnji povjerenja“, EPC navodi da nema rasta bez nelagodnosti, nema vjerodostojnosti bez ispunjavanja obećanja i nema liderstva bez kompetentnosti.
„Da bi se izborila s trenutnim geopolitičkim olujama i pripremila za buduće šokove, Evropska unija mora sazreti, popraviti svoj ugled i otresti prašinu sa svog autoriteta. Zadatak koji je pred njom zastrašujući je, u skladu s težinom trajne višestruke krize, i zahtijevaće uporan napor u svim oblastima politika i na svim nivoima odlučivanja“, piše u analizi.
Ipak, kako se dodaje, strateške pobjede mogu učiniti taj izazov manje zastrašujućim, a jedna od takvih prilika jeste pristupanje Crne Gore do kraja trenutnog političko-institucionalnog ciklusa.
„Ulaganjem potrebnog političkog i tehničkog kapitala kako bi zemlja postala članica Unije do 2029. godine, EU bi pokazala da može da izađe iz svoje zone komfora, ispuni preuzete obaveze i djeluje s ciljem – praktično uvježbavajući samouvjereno i kompetentno liderstvo koje će joj biti potrebno u godinama koje dolaze“, smatraju analitičari EPC-a.
Podsjećaju da proširenje zauzima posebno mjesto u širem okviru evropske integracije i dugo je služilo kao mehanizam kroz koji se unutrašnja stabilnost i spoljašnja transformacija međusobno osnažuju, ali je u dvije decenije koje su prethodile ruskom ratu protiv Ukrajine, taj proces stagnirao.
Politička oklijevanja među državama članicama često su, prema EPC-u, prevagnula nad obavezama preuzetim prema zemljama kandidatima, čak i dok su uslovi postajali sve detaljniji i zahtjevniji.
„Ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine ponovo je probudila geopolitičku dimenziju proširenja. Status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju, obnovljeni angažman na Zapadnom Balkanu i novo interesovanje za susjedstvo unijeli su zamah koji nije viđen godinama“, ocijenio je EPC.
Proširenje je, kako dodaju, ponovo postalo sredstvo za artikulisanje evropske uloge u osporenom međunarodnom poretku – i potvrđivanje opredijeljenosti za stabilan, demokratski kontinent.
Poručuju da je ipak, istinska mjera te namjere ostvarenje proširenja.
„Među sadašnjim kandidatima, Crna Gora pruža najjasniju priliku da se retorika pretoči u konkretan napredak. Od otvaranja pregovora o pristupanju 2012. godine, zemlja je izgradila solidan reformski bilans i predstavlja upravljiv, na zaslugama zasnovan test sposobnosti EU da odlučno djeluje – naročito u poređenju s kompleksnijim, dugoročnim izazovima na istočnom krilu. Način na koji EU odgovori oblikovaće ne samo budućnost Crne Gore, već i šireg Zapadnog Balkana, vjerodostojnost politike proširenja i sposobnost Unije da pokaže liderstvo primjereno njenim globalnim odgovornostima“, navodi se u analizi.
Navodi se da Crna Gora i dalje ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u EU, s otvorenih svih 33 pregovaračkih poglavlja i sedam privremeno zatvorenih.
U junu 2024. godine, pozitivan Privremeni izvještaj o procjeni mjerila (IBAR) Evropske komisije „potvrdio je da je zemlja ispunila ključne standarde vladavine prava u poglavljima 23 i 24 – prva kandidatkinja kojoj je to pošlo za rukom – što predstavlja odlučan korak ka završnoj fazi pregovora“.
Vlada je, podsjeća EPC, usvojila sveobuhvatne reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, uključujući izmjene zakona o sudstvu, izborima i slobodi medija.
„Ove mjere odgovaraju na ranije zabrinutosti EU u vezi s institucionalnom nezavisnošću i transparentnošću i prate se kroz pojačane mehanizme nadzora“, piše u analizi.
Na osnovu ovog napretka, Crna Gora, kako se dodaje, ima za cilj da do kraja 2025. zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja – o poljoprivredi, ribarstvu, slobodi kretanja kapitala, privrednom pravu i pravu poslovnog nastanjivanja i slobodi pružanja usluga.
IZ EPC-a poručuju da bi postizanje toga cilja dovelo ukupan broj zatvorenih poglavlja na 12 – prag koji se smatra dovoljnim da Savjet EU formira radnu grupu za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore.
