To su zaključci jučerašnjeg okruglog stola kojeg je organizovao Centar za zaštitu potrošača (CEZAP), a u čijoj raspravi su učestvovali predstavnici ministarstava ekonomskog razvoja i poljoprivrede, najvećih trgovačkih lanaca, uvoznika, proizvođača, Agencije za zaštitu konkurencije, Privredne komore, Tržišne inspekcije,… Jedino se nisu odazvali iz Ministarstva finansija i predstavnici distributera.
Predsjednica CEZAP-a Olga Nikčević kazala je da su građani zabrinuti zbog visokih cijena, zbog čega su se odlučili da organizuju ovaj skup kako bi se pronašlo rješenje i došlo do snižavanja cijena.
“Bojkot trgovačkih lanaca nije ostvario cilj. Organizovali smo ovaj okrugli sto kako bismo zajednički pomogli da dođemo do cilja kojeg potrošači sa pravom očekuju. Očekujem da iz diskusije proisteknu konkretna rješenja i da svako žrtvuje dio svog kolača kako bi došli do snižavanja cijena”, kazala je Nikčević.
Pravni savjetnik CEZAP-a Miloš Vukčević kazao je da je cilj bio da se postigne dogovor između vlasti i privrede o pronalasku sistemskog rješenja za snižavanje cijena, i da im je veoma žao što se pozivu nisu odazvali predstavnici Ministarstva finansija. On je naveo da bojkot nije ostvario cilj, ali da je studija Ekonomskog fakulteta pokazala da zbir svih dažbina kao i marži uvoznika, distributera i trgovaca uvaćavaju početnu uvoznu cijenu za dva i po do tri puta, odnosno da nešto je u osnovi koštalo jedan euro na kraju potrošača košta dva i po ili tri eura.
Jasna Vujović iz Ministarstva ekonomskog razvoja kazala je da su njihove akcije “limitirane cijene” dale rezultate, da je došlo do određenog smanjenja cijena, kao i da se priprema odluka o formiranju robnih rezervi.
Vlasnik “MI Goranović” Đorđe Goranović kazao je da se “mi u Crnoj Gori uvijek bavimo posljedicama a ne uzrocima”.
“Moramo jačati domaću proizvodnju jer samo ona može amortizovati visoke uvozne cijene”, kazao je Goranović navodeći da imamo visoke dažbine na dio prehrambenih namirnica zbog čega je predložio da se po ugledu na susjedne zemlje, ali i članice EU snize stope PDV-a sa 21 na sedam odsto za mesne prerađevine, ribu, voće i povrće i da bi to uticalo na njihovo pojeftinjenje za 14 odsto.
Slavica Pavlović iz Privredne komore kazala je da se moraju intenzivirati razgovori, da bojkot nije rješenje jer on značajno pogađa i domaće proizvođače.
Suvlasnik “Volija” Dragan Bokan kazao je da je razočaran što nema predstavnika Ministarstva finansija i Vlade.
“Ako ne poštujemo potrošače zbog čega smo mi ovdje. Prevelike su cijene u Crnoj Gori, regionu i Evropi. Organizuje se hajka samo na trgovce. Napadati svoju privredu je veoma opasno. Kome je to cilj”, kazao je Bokan.
Povodom akcije “limitirane cijene” kazao je da je loše da vlast donosi odluke a da ne pita i ne konsultuje privredu.
“Ovom akcijom obuhvaćen je 1.181 artikal, od tog broja 125 artikala ima dodatne carine, prelevmane ili akcize. Na tih 125 artikala državne dažbine u maloprodajnoj cijeni učestvuju sa 43 odsto, a nama ograničavaju marže na pet i deset odsto. Da li to ima smisla? Ako nama ograničava marže onda treba i sami da snizi poreze i carine”, kazao je Bokan.
On je naveo da ukoliko bi trgovci smanjili maržu za četiri odsto, to bi uticalo na pad inflacije za jedan odsto, ali bi sve trgovce otjerali u bankrot.
Kazao je da “Voli” nije samo trgovački lanac, već i najveći domaći privatni proizvođač hrane sa gazdinstvom u Šasu i farmom u Spužu.
“Imali smo projekat domaće proizvodnje kojim bismo smanjili uvoz mesa za 76 odsto, to Vladu nije interesovalo. Imali smo jedan prvi sastanak na kojem smo predstavili projekat a do drugog nikada nije ni došlo”, kazao je Bokan.
Kazao je da je u gazdinstvo na Šasu, za proizvodnju povrća, uložio četiri miliona eura, ali da nije profitabilno i da je blizu odluke o gašenju.
“Zamislite ako se nama, koji te proizvode možemo da prodajemo u svojim marketima i da imamo siguran plasman, ne isplati da se bavimo poljoprivredom u Crnoj Gori, kako je ostalima koji nemaju te mogućnosti i zavise od nekog drugog za plasman svojih proizvoda”, kazao je Bokan.
On je ponovo kritikovao premijera zbog pozivanja na bojkot trgovina, kao i zbog izjave da “Evropa sad” nije uticala na inflaciju i da je smanjila trgovcima troškove za bruto zarade.
“Mi smo svojim radnicima duplo više povećali zarade nego što je to urađeno kroz Evropu sad. Ko priziva Lidl u Crnu Goru i zbog čega? Ko stoji iza poziva na bojkot? Valjda ćemo saznati “, naveo je Bokan.
Direktor Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) Nebojša Jovović kazao je da su sakupili podatke o trgovcima, njihovim maržama i cijenama, i da u skladu sa procedurom i nalazima nisu mogli zaključiti da postoje dogovori o povećanju cijena.
Mirsad Spahić iz Ministarstva poljoprivrede kazao je da je Crna Gora prošle godine uvezla hrane iz 150 država za 985 miliona eura, kao i da je bruto vrijednost domaće proizvodnje (za svoje potrebe i prodaju) 700 miliona eura. Predstavio je mjere iz agro budžeta koji će vrijedjeti 77 miliona eura i pozvao proizvođače da se ujedinjuju, odnosno da veliki okupljaju male, kao i da se formira jedinstveno udruženje proizvođača hrane.
Vukčević je pitao tri predstavnika uvoznika hrane da li žele da se jave za riječ i saopšte zbog čega su njihove marže veće nego kod trgovačkih lanaca, ali niko od njih nije želio da govori.
Vlasnik “Domaće trgovine” (Aroma, Conto i City marketi) Ljubomir Šćepanović smatra da je povećanje cijena uvoznih proizvoda imalo najveći uticaj na inflaciju.
“Kada se završi rat i Ukrajini u roku od šest mjeseci imaćemo potpuno drugačije tržište u Evropi. Niže cijene energenata i sirovina. Veliki evropski proizvođači hrane, od kojih je mi uvozimo, biće manje alavi pa će i cijene biti niže”, naveo je Šćepanović.
On je kazao da je potrebno sistemsko rješenje. Naveo je da postoji više faktora za rast cijena, a jedan od njih je “divljanje cijena na tržištu nekretnina”.
“Zakupi prostora za markete porasli su tri puta u odnosu na prije par godina. Na primorju nemate radnika moramo da ih dovodima iz drugog dijela Crne Gore. Moramo da im platimo smještaj, a znate li kolike su kirije na primorju u sezoni, hranu, prevoz,… Sve su to troškovi koji se moraju pokriti iz cijene”, naveo je Šćepanović.
