Region ima snagu, znanje i resurse da uspije, što zahtijeva strateško planiranje, institucionalnu dosljednost i povjerenje među partnerima, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić.
“Moramo u svakoj od zemalja regiona stvarati predvidljivo poslovno okruženje, jačati pravnu sigurnost, podsticati investicije, ulagati u inovacije i otvoriti prostor za mlade i kreativne ljude“, rekla je Drakić na Konferenciju o ekonomiji Montenegro 2025, koja je, u organizaciji PKCG, danas počela u hotelu Splendid.
Prema njenim riječima, privreda jeste pokretač razvoja, ali joj institucije moraju biti oslonac – to im je obaveza.
“Samo tako možemo kreirati ekonomije otporne na krize, sposobne da se transformišu i budu konkurentne u svijetu koji se ubrzano mijenja“, poručila je Drakić.
Iz PKCG je saopšteno da je dvodnevna konferencija, koja se održava na temu Ekonomije regiona u izazovima današnjice, okupila više od 400 učesnika iz Crne Gore, regiona i EU – predstavnike privrede, institucija, akademske zajednice.
Drakić je ocijenila da je ovaj skup, koji se održava od 2010. godine, prerastao u prepoznatljiv regionalni forum dijaloga privrede, stručnjaka i kreatora politika, te da njegovo trajanje pokazuje da zajednička vizija, znanje i saradnja mogu postati pokretačka snaga razvoja – ne samo na nacionalnom, već i regionalnom nivou.
Ona je istakla da živimo u vremenu koje nosi brojne izazove i prilike, a sposobnost da se prilagodimo, sarađujemo i mislimo unaprijed postaje presudan faktor konkurentnosti i stabilnosti.
Ekonomski pokazatelji, prema riječima Drakić, jasno potvrđuju da se region oporavlja, ali su neophodne hitne mjere za jačanje ljudskog kapitala, kao i to da digitalne, tehničke i zelene vještine postanu osnova svakog školskog programa, „jer samo tako možemo graditi konkurentnu i otpornu ekonomiju budućnosti“.
Regionalnu saradnju treba prepoznati kao najvažniji resurs, jer u svijetu u kojem se ekonomske sile pregrupišu, a globalni lanci vrijednosti mijenjaju, male ekonomije poput naših ne mogu sebi priuštiti da djeluju izolovano.
Drakić je saopštila da su integracija, međusobno povjerenje i zajednički projekti, jedini put ka većem tržištu, rastu i investicijama.
Zapadni Balkan, kako je poručila, mora govoriti jednim ekonomskim jezikom, a taj jezik su stabilnost i saradnja.
„Činjenica da se najavljuje integracija Crne Gore u EU dodatno nas mora ubrzati, jer je cilj da naša privreda bude spremna za jedinstveno tržište, a može biti spremna onoliko koliko joj poslovni ambijent bude pogodovao da se razvija i jača, ali i koliko sama bude spremna da radi na sopstvenom razvoju“, dodala je Drakić.
Generalni sekretar Međunarodne privredne komore (ICC), John W.H. Denton, istakao je da je ovogodišnja tema konferencije izuzetno aktuelna, te da dolazi u pravom trenutku.
„Širom svijeta kompanije se suočavaju sa dubokom neizvijesnošću, geopolitičkim tenzijama, poremećajima u lancima snabdijevanja i ubrzanim digitalnim trendovima. Sve to direktno utiče na regionalne ekonomije, oblikujući prilike, testirajući otpornost i zahtijevajući hrabre odgovore“, kazao je Denton.
On je podsjetio da ICC predstavlja više od 45 miliona kompanija u više od 170 zemalja.
„Mi smo najinkluzivnija poslovna organizacija na svijetu, ne učestvujemo samo u razgovorima, već slušamo, istražujemo i koristimo svoj uticaj kako bismo sproveli konkretna rješenja“, naglasio je Denton, dodajući da osnažuju preduzeća i preduzetnike da iskoriste prilike i da inoviraju i rastu na održiv, inkluzivan i otporan način.
Tokom prvog panela o uticaju globalnih ekonomskih trendova na region, moderator Vojin Golubović iz Instituta za strateške studije i prognoze je istakao da svjetska ekonomija ulazi u fazu sporijeg i regionalno neujednačenog rasta, a mijenja se i globalna mapa proizvodnje usljed trgovinskih ratova, zelene i digitalne tranzicije koje preusmjeravaju globalne investicije i potrebe tržišta rada.
„Sve brža difuzija vještačke inteligencije ima ogroman potencijal da redefiniše ekonomsku moć i dovede do novog ekonomskog kolonijalizma i ekonomskih klasa“, rekao je Golubović.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije, Aleksandar Vlahović, kazao je da su ekonomski podaci regiona sumorni.
„I dalje se vrtimo oko procenta rasta koji nam ne omogućava bržu konvergenciju sa EU, pa čak ni sa njenim članicama iz centralne i istočne Evrope“, rekao je Vlahović.
Da bi region ostvario veće stope ekonomskog rasta, Vlahović smatra da rast ne treba bazirati na tradicionalnim sektorima, te da se mora uspostaviti insitucionalni okvir koji omogućava percepciju da je ovo prostor sa niskim rizikom ulaganja.
„EU je najuspješniji projekat za popravljanje standarda stanovnika njenih članica i zato za nas nema alternativu, jer region dijeli vrijednosti EU“, dodao je Vlahović.
Profesor emeritus Ljubo Jurčić iz Hrvatskog udruženja ekonomista, osvrnuo se na aktuelne ekonomske promjene, ističući da se one sve više oblikuju političkim i geopolitičkim faktorima, a ne isključivo ekonomskim.
„Ako želimo dugoročno pozicionirati naše zemlje, moramo razumjeti suštinu tih promjena“, istakao je Jurčić.
On je dodao da Evropa funkcioniše gotovo isključivo kao tržište roba i usluga, a čija će roba na tom tržištu dominirati zavisi od nacionalne ekonomske politike.
Jurčić smatra da sve zemlje moraju razviti proizvodnju koja može biti konkurentna u okviru EU, jer samo članstvo u Uniji nije dovoljno da bi se obezbijedio ekonomski razvoj.
Ekonomski analitičar i predavač Univerziteta u Sarajevu, Faruk Hadžić, poručio je da region mora ozbiljno pristupiti demografskim promjenama i digitalnoj transformaciji, kako ne bi ostao „zarobljen“ u niskim stopama ekonomskog rasta.
Kao jedan od potencijala kojim bi se, na neki način, uticalo na stope rasta, on vidi digitalnu transformaciju.
„Digitalna tranzicija je tranformacijski potencijal. Na taj način možemo privući investicije i djelujući zajedno imamo potencijal za rast. Umrežavanje regiona je ključno jer je region malo tržište ali ako se primjene zajednički digitalni standardi onda imamo potencijal”, naveo je Hadžić.
