Foto: Ilustracija/ Pixabay Crna Gora je postavila ambiciozan cilj – smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine. Da bi se emisije spustile sa baznih 5.239 kilotona (iz 1990. godine) na projektovanih 2.357 kilotona, neophodan je radikalan zaokret u sektoru saobraćaja.
Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) za period 2025–2030, ključni faktor da bi transformacija uspjela jeste ubrzani razvoj e-mobilnosti, koji podrazumijeva da do kraja decenije na crnogorskim putevima bude najmanje 35.000 električnih, odnosno vozila koja za kretanje umjesto goriva koriste „struju“. Sada je stanje takvo da dizel dominira, a udio „struje“ je skroman, pa je pred Crnom Gorom dug put za unapređenje e-mobilnosti i postizanje cilja – prema podacima iz 2024. godine, od ukupnog broja registrovanih automobila, električna vozila čine simboličnih 715 (0,23 odsto), hibridi (benzin) 1.935 (0,63 odsto), a hibridi (dizel) 1.260 (0,41 odsto).
Sektor saobraćaja je drugi najveći izvor zagađenja (23 odsto ukupnih emisija) poslije energetike, a glavni krivac je struktura goriva. Čak 83 odsto energije dolazi iz dizela, dok električna energija učestvuje sa svega jedan odsto. Upravo su putnički automobili odgovorni za nevjerovatnih 96 odsto emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) unutar ovog sektora.
„Nema upotrebe biogoriva. Ova vrsta kombinacije energije u velikoj mjeri utiče na emisije GHG, stoga politike i mjere usmjerene na smanjenje emisija u sektoru saobraćaja mogu u velikoj mjeri da doprinesu nacionalnom cilju. Dominantna upotreba dizela dovodi do 83 odsto udjela u ukupnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte iz sektora saobraćaja. Putnički automobili su odgovorni za 96 odsto ukupnih emisija u sektoru saobraćaja. Glavni razlog za upotrebu vozila sa dizel motorima u Crnoj Gori je njihova ekonomičnost u potrošnji goriva“, konstatovano je u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu.
Međutim, prelazak sa dizela na električnu energiju donosi poboljšanja efikasnosti vozila, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i znatno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte iz sektora saobraćaja, navedeno je u dokumentu.
Ipak, veliki izazovi biće visoki troškovi električnih vozila i ograničena infrastruktura za punjenje. Za sprovođenje mjera e-mobilnosti planiran je budžet od 353 miliona eura raspoređen na šest godina.
Strategija se oslanja na finansijske podsticaje. Trenutno je jedina stimulacija oslobađanje od godišnjeg poreza na upotrebu motornih vozila koji se plaća prema kubikaži. Planom su predviđene poreske olakšice – smanjenje stope PDV-a na nova električna vozila, niži porezi na polovna, te umanjenje taksi za registraciju i korišćenje puteva, mjere koje bi mogle važiti i za plug-in hibride.
Direktne subvencije su prepoznate kao najefikasniji alat, iznosile bi od 4.500 do 7.200 eura, zavisno od kategorije vozila, a bile bi dostupne građanima, privredi i javnom sektoru.
Najveće prepreke za kupce su visoka cijena vozila i nerazvijena mreža punjača. Sada u državi postoji oko 90 stanica, uglavnom sporog tipa (do 22 kW).
Nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine predviđa drastično širenje mreže: 50 stanica za brzo punjenje (DC punjači) i 500 stanica za sporo punjenje. Kako bi se investitorima isplatila gradnja dok je broj e-vozila još mali, država planira podršku u iznosu od 5.000 eura po sporom i 15.000 eura po brzom punjaču.
U NEKP-u se ističe da će unapređenje e-mobilnosti omogućiti smanjenje od 195 gigagrama ekvivalenta ugljen-dioksida (Gg CO2 eq).
Nacionalni energetski i klimatski plan za period 2025–2030 predviđa i uvođenje obaveznog udjela biogoriva, koje se proizvodi od biljaka ili recikliranih ulja, a ne iz nafte, u snabdijevanju gorivom, odnosno postepenu zamjenu dizel goriva i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u saobraćajnom sektoru.
„Sve potrebe za dizelom i benzinom namiruju se iz uvoza. U sektoru nafte i gasa postoji 61 firma koja se bavi trgovinom, skladištenjem i/ili transportom naftnih derivata, tečnog naftnog gasa i prirodnog gasa. Stvaranje regulative koja utiče na udio dizela i benzina koji se isporučuju krajnjim potrošačima direktno utiče i na udio obnovljivih izvora energije, a time i na emisije gasova sa efektom staklene bašte“, navedeno je u dokumentu.
Ovom politikom i mjerom predviđeno je uvođenje obaveznog učešća biodizela i biobenzina u ukupnoj isporuci dizela i benzina u iznosu od šest odsto biodizela do 2030. godine i 10 odsto biobenzina do 2034. godine. Udjeli se uvode postepeno, počevši od 2025. godine, uz porast od jednog procenta svake godine.
Mjere će, kako je pojašnjeno, imati dugoročne efekte, uticati na povećanje udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji, kao i na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Ova mjera cilja sve GHG i omogućava smanjenje od 46 gigagrama ekvivalenta ugljen-dioksida (Gg CO2 eq). Finansijska procjena njene realizacije još nije urađena.
