Plate Ivana Bulatovića i Vladimira Ivanovića , izršnih direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), poslovodstva ovih dviju državnih kompanija proglasila su “zaštićenim ličnim podacima”, tako da će građani, barem dok se ne okonča sudski postupak koji je pokrenuo MANS, ostati uskraćeni za saznanje o primanjima prvih ljudi ovih preduzeća.
Redakcija “Vijesti”, koristeći MANS-ovu aplikaciju “Pitajte institucije”, obratila se CEDIS-u i Elektroprivredi Crne Gore AD Nikšić, ali i drugim državnim preduzećima, sa zahtjevom za dostavljanje kopije svih akata koji sadrže podatke i informacije o isplaćenim dohocima izvršnom direktoru, uključujući i platne liste, za period od 1. januara do 1. juna 2025. godine.
Za razliku od, recimo, “Monteputa” ili Rudnika uglja “Pljevlja”, koji su dostavili tražene podatke, u CEDIS-u, a gotovo je istovetno obrazloženje i EPCG, odbili su zahtjev, navodeći da se “tražena informacija odnosi na fizičko lice, odnosno sadrži podatke o ličnosti” i da predstavlja “informacije nastale radi regulisanja radnog odnosa između poslodavca i zaposlenog i mogu se koristiti isključivo u te svrhe”. Pozivajući se na Ustav, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o radu, u CEDIS-u zaključuju da su podaci o primanjima izvršnog direktora “nastali radi regulisanja radnog odnosa između poslodavca i zaposlenog i mogu se koristiti isključivo u te svrhe”.
U EPCG objašnjavaju da bi objavljivanje traženih informacija bez saglasnosti lica na koja se odnose moglo “uzrokovati povredu propisa i pokretanje sudskih postupaka protiv EPCG od strane tih lica”.
Dejan Milovac , direktor Istraživačkog centra MANS-a, ističe da je dosadašnja praksa pokazala da su crnogorske energetske kompanije, u prvom redu EPCG i povezane firme, “apsolutni šampioni netransparetnosti”. On naglašava da se u pojedinim slučajevima ne radi o nastavku loših praksi prethodnog menadžmenta, već kreiranju dodatnih zabrana i ograničenja koja ranije nismo imali priliku da vidimo.
“Kako se troši novac građana samo u izuzetnim slučajevima može biti povjerljiva informacija, a ovo nije jedna od njih. Nažalost, ovakav odnos prema pravu javnosti da zna, nastavak je loših praksi kojima se ignoriše ne samo zakonska obaveza državnih preduzeće da do kraja poštuju Zakon o SPI, već i značajna sudska praksa koja je u ovakvim slučajevima uvijek u korist transparentnosti”, kazao je Milovac, napominjući da će ovakva i slična rješenja, naravno, biti pobijena na sudu u postupku koje je MANS već pokrenuo.
U Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) konstatuju da je, razmatrajući dostavljeno rješenje Elektroprivrede Crne Gore AD, podonosilac žalbe, NVO MANS, izjavio žalbu radi ocjene zakonitosti osporenog rješenja, te da je formiran spis predmeta i da će Savjet Agencije, nakon donijete odluke, proslijediti pisani otpravak rješanja strankama u postupku.
“Savjet Agencije kao drugostepeni organ je nezavisno tijelo i prije okončanja postupka po izjavljenim žalbama ne daje komentare u vezi sa stanjem u spisma predmeta niti prejudicira moguće odluke iz razloga što se nakon donijete odluke od strane Savjeta Agencije ista može preispitivati izjavljivanjem tužbe Upravnom sudu Crne Gore ili zahtjeva za vanredno preispitivanje presude Vrhovnom sudu Crne Gore”, objašnjavaju u Savjetu Agencije i dodaju da ne daju ni mišljenja u vezi sa podnijetim zahjevima za slobodan pristup informacijama jer rješenja mogu biti preispitivana u žalbenom postupku, a što je praksa koja je uspostavljena Zaključkom Savjeta Agencije od 2013. godine.
Savjet Agencije ukazuje da je Zakonom o slobodnom pristupu informacijama propisana zakonska obaveza prvostepenih organa da na svojoj internet stranici objave spisak javnih funkcionera i liste obračuna njihovih zarada i drugih primanja i naknada u vezi sa vršenjem javne funkcije.
Savjet Agencije, dodaju, u postupku preispitivanja zakonitosti rješenja cijeni način finansiranja prvostepenih organa i praksu Upravnog i Vrhovnog suda Crne Gore koji upućuju podnosioce zahtjeva da mogu ostvariti pristup traženim informacijama a to je bruto iznos zarada uz obaveznu zaštitu privatnosti koja se odnosi na iznos neto zarade, JMBG, žiro račun kod poslovne banke i odbitaka od zarade te nakon brisanja prethodno navedenih ličnih podataka se čini dostupnim bruto iznos zarade.
Ines Mrdović , izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP), ocenuje obrazloženje i odbijanje EPCG i CEDIS-a da dostave podatke o primanjima izvršnih direktora kao pravno nesuvisle i kao pogrešnu primjenu materijalnog prava.
“Paradoksalno da se odbijaju podaci o zaradama, a znano je da izvršni direktori dostavljaju ASK-u godišnje izvještaje o prihodima i imovini. Primjera radi, zarada izvršnog direktora EPCG za prošlu godinu je javno dostupna, on je uredno prijavio i vidi se da je njegova mjesečna zarada lani oko četiri hiljade eura neto, pa je nevjerovatno da njegova pravna služba sada odbija podatke za ovu godinu, a moraće i ovogodišnju zaradu da prijavi ASK-u, naglašava Mrdović.
Izvršna direktorica ASP navodi da kod iznosa zarada postoji nesporno pravo javnosti da ih zna.
“Državna preduzeća ne mogu biti “države u državi”. Ta preduzeća su dio ukupnog javnog sektora, ona obavljaju javne djelatnosti i njihov gazda je država Crna Gora. Državna preduzeća nijesu menadžerima ostala u nasljedstvo da se ne bi moralo znati o njihovim iznosima zarada. Tako da nekakvo pozivanje na lične podatke ne može biti paravan da se ne dostave podaci o zaradama”, ističe Ines Mrdović.
Ona napominje i da je Vlada uputila parlamentu novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, na čije se usvajanje mjesecima čeka.
“Ukoliko budu usvojena neka od predloženih rješenja, onda će za državne kompanije postojati obaveza proaktivnog objavljivanja spiska menadžera sa iznosima zarada, drugih naknada i primanja koje ostvaruju u vezi sa obavljanjem javne funkcije, pa mediji i civilni sektor neće morati da se iscrpljuju i posredstvom zakona traže ove podatke, već će one biti javno dostupne. Naravno, tek treba vidjeti u kojem će obliku i kada novi zakon izaći iz parlamenta”, ukazuje Mrdović.
