Pored toga, 20 odsto je imalo tendenciju da osjeća anksioznost koja nije dostigla nivo kliničkog poremećaja, piše The Conversation.
Anksioznost će se ove jeseni ponovo pojaviti kod mnoge djece i može biti isprepletena sa drugim osjećanjima, kao što su uzbuđenje i stidljivost. Zato su profesorke Elizabet Inglander i Katarin Kovino-Putas navele korake koje roditelji mogu da preduzmu kako bi smanjili anksioznost svoje djece od povratka u školu i podstakli bolji početak novog semestra.
Prepoznajte uobičajene simptome anksioznosti
Pitajte djecu kako se osjećaju kada se vrate u školu i pazite na glavobolje, bolove u stomaku, probleme sa spavanjem, uporna pitanja šta ako, mrzovoljnost, preteranu zabrinutost i probleme sa fokusiranjem. Bilo koje od ovih ponašanja može ukazivati na anksioznost.
Podstaknite aktivnosti koje smanjuju anksioznost
Igranje na otvorenom, igranje sa prijateljima ili samo druženje mogu biti korisni alati za smanjenje negativnih osjećanja. Na otvorenom se ljudi često osjećaju opuštenije. Igranje na nestrukturisan način – to jest, bez da im neko drugi govori šta ili kako da igraju – omogućava deci da rade na svojim osjećanjima i smanje anksioznost.
Ograničite vrijeme koje djeca provode ispred ekrana
Postoji značajan broj dokaza koji pokazuju vezu između prekomerne upotrebe digitalnih uređaja i anksioznosti. Stoga, prekomjerna upotreba uređaja može doprinijeti povećanju stope anksioznosti kod djece.
Usredsredite se na porodične aktivnosti
U vreme povećanog stresa i neizvesnosti, druženje sa porodicom može djelovati kao protivotrov. Prošetajte ili planinarite zajedno, večerajte zajedno ili igrajte društvene igre.
Prihvatite distrakciju
Ometanje nije lijek za teskobu, ali može smanjiti njen intenzitet i pomoći djeci da jasnije razmisle o izvoru svojih briga. Kada se djeca osjećaju teskobu, u redu je razgovarati sa njima o tome kako im gledanje televizije ili čitanje zabavne knjige mogu pomoći da se osjećaju mirnije.
Potražite stručnu pomoć kada je potrebna
Ako anksioznost ometa spavanje, jedenje, druženje ili pohađanje škole kod deteta, a potraje duže od nekoliko dana, bilo bi dobro da nazovete svog pedijatra ili porodičnog lekara i obavijestite ih o tome što se događa. Medicinski radnici koji rade sa djecom znaju kako djetetu pružiti potrebnu pomoć.
