U kolašinskom Komunalnom preduzeću ne znaju kada će biti rekultivisana deponija Bakovići, a direktor Dušan Simović za “Vijesti” kaže da je nakon što je Opština obaviještena o potrebi izrade Glavnog revidovanog projekta, Ministarstvo javnih radova za taj posao je, nakon tendera, izabralo “Urbi Pro” iz Podgorice.
Simović podsjeća da je Opština tokom 2023. godine pripremila Idejno rješenje za rekultivaciju prostora deponije u Bakovićima koji je predala na dalje postupanje tadašnjoj Upravi za kapitalne projekte. Uprava za kapitalne projekte je nakon dostavljenog idejnog rješenja, raspisivala tendere za izbor izvođača, međutim na istim nije bilo interesovanja.
Deponija u Bakovićima, koja je u neposrednoj blizini Tare i njene pritoke Plašnice, “privremena” je još od 1984. godine i, prema zvaničnim podacima, predstavlja neuređeno odlagalište otpada. Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu ponuđene su četiri metode za rješavanje brojnih izazova na toj lokaciji, a izabrana je varijanta “prekomponovanje otpada formiranjem kaseta”.
Kako je objašnjeno, ona bi trebalo da se realizuje prema najsavremenijim ekološkim standardima, uz primjenu tzv. “land mining” metode – iskopavanja otpada, koje se obavlja nakon otplinjavanja.
“Otpad se vraća na isti prostor, nakon što se, po njegovom uklanjanju, formira kaseta po standardu za sanitarne deponije, obložena vodonepropusnim materijalom i opremljena svim pratećim sadržajima. Prednost ove metode je što se kompletan sadržaj deponije seli na uređenu vodonepropusnu podlogu bez promjene lokacije. Sanacija na taj način, iako skuplja od drugih, pogodna je za male deponije, prije svega zbog eliminacije štetnih uticaja na osjetljive ekosisteme, kakav je vodotok Tare i njena podzemna izdan”, piše u Elaboratu.
Objašnjeno je i da se “uporedo sa radovima na preseljenju otpada obavlja i odlaganje novih količina, a teren se uređuje za prijem novih količina otpada u ograničenom periodu”. Planirana tehnička rješenja predviđaju izgradnju tri kaskadne kasete, usječene u padinu. Izabranom varijantom, kako je konstatovano u Elaboratu, uz ostale prednosti, oslobađaju se opštinske parcele ukupne površine 26.500 metara kvadratnih, koje su prema DUP-u predviđene za industrijsku zonu.
Građevinski otpad se i dalje, prema riječima direktora Komunalnog, odlaže u Bakovićima, a to će se moći promijeniti tek nakon rekultivacije prostora deponije.
“Deponija u Bakovićima je do sada korišćena i za odlaganje građevinskog otpada. Tek po završetku rekultivacije ovog prostora, očekujemo da će Opština naći novu lokaciju koja će biti prikladna za ovu namjenu u skladu sa planskim dokumentima”, kaže on.
Simović objašnjava kako divlje deponije nijesu problem samo DOO Komunalno. Prema njegovim riječima, nastanak divljih deponija treba da suzbijaju Služba komunalne policije i komunalna inspekcija. Komunalno preduzeće je, tvrdi on, posljednja karika u lancu vezana za to pitanje, i ta firma može da sprovodi jedino čišćenje.
Kako podsjeća, usvajanjem Državnog plana upravljanja otpadom, sve lokalne samouprave dužne su da donesu Lokalni plan upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom, u skladu sa važećim propisima. Za sada u Kolašinu ne može biti ni mnogo aktivnosti ni kada je riječ o reciklaži otpada, a to će biti omogućeno, kaže direktor kolašinskog Komunalnog preduzeća tek izgradnjom regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bijelom Polju koji bi bio operativan za opštine Mojkovac, Kolašin, Berane, Rožaje, Plav, Petnjica, Gusinje, Bijelo Polje, Pljevlja, Andrijevica.
