“Zasijedanje su otvorili predsjednica Kongresa poslanika Kraljevine Španije Francina Armengol, prvi potpredsjednik Senata Kraljevine Španije Havijer Maroto, predsjednik Predstavničkog doma Kraljevine Maroko Rašid Talibi El Alami, potpredsjednik Predstavničkog doma Egipta Mohamed Abul El Enein i potpredsjednica Evropskog parlamenta Pina Pičijero”, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
U uvodnim izlaganjima istaknuta je složenost savremenih migracionih izazova i potreba za zaštitom najranjivijih grupa, naročito žena i mladih, kroz regionalnu saradnju i unapređenje obrazovanja kao ključnog alata u borbi protiv radikalizacije. Ukazano je na ulogu parlamenata, koji kroz svoj pluralizam mogu imati snažniji uticaj od izvršne vlasti u jačanju međusobnog povjerenja i zajedničkog djelovanja.
“U okviru diskusije posvećene migracijama u Sredozemlju, parlamentarci su podsjetili da su brojni izazovi identifikovani još tokom Barselonskog procesa i dalje prisutni, dok brojna obećanja iz tog perioda nijesu ispunjena. Posebno je naglašena važnost poštovanja međunarodnog prava, naročito u svjetlu aktuelnog sukoba između Izraela i Palestine, uz poziv da se nastave napori za postizanje pravednog i održivog rješenja. Istaknuto je da parlamentarna diplomatija i institucionalizovani dijalog izabranih predstavnika građana mogu značajno doprinijeti rješavanju kriza, dopunjujući klasične diplomatske kanale, i ponuditi konkretne predloge zasnovane na uzajamnom poštovanju i odgovornosti”, navodi se u saopštenju.
U svom obraćanju Skupštini, poslanik Gordan Stojović ukazao je da su migracije trajna i prirodna pojava u mediteranskom prostoru, te da savremeni izazovi proističu iz njihove sve veće razmjere, dinamike i složenosti. Istakao je potrebu za dugoročnim pristupom integraciji migranata, kroz inkluzivne politike koje omogućavaju očuvanje identiteta uz jačanje društvene kohezije i stabilnosti. Posebno je naglasio značaj ravnomjerne raspodjele odgovornosti među državama, kao i važnost obrazovanja, zapošljavanja i socijalne uključenosti kao ključnih instrumenata integracije. Upozorio je da se migracije ne smiju posmatrati isključivo kroz bezbjednosnu prizmu, već i kao potencijalni pokretač razvoja. U tom kontekstu, naglasio je potrebu očuvanja Mediterana kao prostora otvorenosti, dijaloga i međusobne razmjene.
“Na zasijedanju u Malagi, održane su i sjednici svih stalnih odbora PS UzM. Crnogorski poslanici učestvuju u radu Odbora za energetiku, zaštitu životne sredine i vode, kao i Odbora za poboljšanje kvaliteta života, razmjenu iskustava između civilnih društava i kulturu. Odbori su usvojili niz preporuka u kojima se, između ostalog, poziva na usvajanje sveobuhvatnog i koordinisanog pristupa migracionim politikama, zasnovanog na solidarnosti, poštovanju ljudskih prava i održivom razvoju. Posebna pažnja posvećena je uzrocima neregularnih migracija, poput siromaštva, sukoba, kršenja ljudskih prava i klimatskih promjena”, dodaje se u saopštenju.
Preporuke uključuju jačanje lokalnog razvoja, podršku reintegraciji povratnika, zapošljavanje mladih i žena u STEM oblastima, kao i stvaranje sigurnih i legalnih migracionih puteva. Takođe je pozvano na jačanje mirovnih i razvojnih inicijativa, uz poštovanje međunarodnog prava i rezolucija Ujedinjenih nacija. Među preporukama se nalazi i potreba za borbom protiv trgovine ljudima, zaštitom djece bez pratnje, suzbijanjem diskriminacije i promocijom pozitivnih aspekata migracija kroz inkluzivne politike. Istaknuta je i potreba za stabilizacijom regionalnih tenzija, uključujući i one između Izraela i Irana, isključivo putem diplomatskih mehanizama.
“Paralelno sa zasijedanjem, održan je Deveti samit predsjednika parlamenata zemalja članica PS UzM, na kojem su šefovi zakonodavnih tijela iz Evropske unije i mediteranskog regiona diskutovali o savremenim migracionim izazovima. Učesnici su ukazali da savremeni izazovi, uključujući oružane sukobe, klimatske promjene i ekonomske nejednakosti, zahtijevaju strukturirane i dugoročne odgovore. Istaknuta je presudna uloga parlamenata u nadzoru nad sprovođenjem migracionih politika, implementaciji mirovnih sporazuma i jačanju regionalne stabilnosti kroz parlamentarni dijalog. Tokom tematskih sesija razmatrani su i širi izazovi, prije svega zapošljavanje mladih, klimatska otpornost, rodna ravnopravnost i stanje na Bliskom istoku, uz zaključak da je regionalna saradnja preduslov za zajednički odgovor na sve kompleksniju migracionu dinamiku”, piše u saopštenju..
Usvajanjem Deklaracije na Samitu, predsjednici parlamenata potvrdili su svoju posvećenost daljem jačanju saradnje na Mediteranu, sa fokusom na mir, bezbjednost, poštovanje ljudskih prava i upravljanje migracijama. Dokument poziva na primjenu međunarodnih i evropskih okvira za bezbjednu i regulisanu migraciju, podršku integracionim politikama i jačanje zakonodavne kontrole. Posebno je naglašena potreba za borbu protiv rasizma i ksenofobije, osnaživanje mladih i žena, kao i razvoj zelenih politika i zaštite životne sredine. Naročita pažnja posvećena je podršci trajnom miru na Bliskom istoku i humanitarnim potrebama stanovništva u Gazi, te nastavku Foruma o budućnosti Mediterana kao značajne platforme za nastavak dijaloga.
“Na marginama zasijedanja, crnogorska delegacija imala je priliku da razmijeni mišljenja sa kolegama iz Alžira, Austrije, Hrvatske, Turske i Španije, sa kojima je, između ostalog razgovarano o mogućnostima jačanja bilateralne i multilateralne saradnje, kao i o daljim inicijativama u okviru PS UzM”, zaključuju u saopštenju.
