Ako uzmemo u obzir broj stanovnika i uporedimo se sa državama regiona, Crna Gora je došla do crvene linije kada je riječ o broju stranaca, saopštio je Dragan Dašić, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP).
Iz nevladine organizacije (NVO) Građanska alijansa (GA) je danas saopšteno da je Dašić to rekao na panelu „Na granici evropskih ambicija i domaćih mogućnosti“, koji je sinoć održan u Bečićima.
U saopštenju GA se navodi da je na tom panelu zaključeno da „evropske ambicije Crne Gore moraju biti praćene realnim institucionalnim kapacitetima, strateškim planiranjem i politikama koje će odgovoriti na potrebe građana i privrede“.
U saopštenju GA se navodi da je panelom „Na granici evropskih ambicija i domaćih mogućnosti“ ta NVO otvorila modul Škole političkih studija Crne Gore za alumniste i alumnistkinje pod nazivom „Na pragu Evrope – Između novih granica i odlaska ljudi“.
U saopštenju se navodi da su na panelu govorili Dašić i Ivana Đukanović, generalna direktorica Generalnog direktorata za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, a da je razgovor sa njima vodio Bojan Bugarin, ekspert za migracije.
Dašić je upozorio da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima u upravljanju migracijama, posebno imajući u vidu da, prema podacima koje je iznio, stranci čine oko 15 odsto stanovništva, dok će pristupanje Evropskoj uniji (EU) donijeti dodatne obaveze u oblasti azila, bezbjednosti i tržišta rada.
„Ako uzmemo u obzir broj stanovnika i uporedimo se sa državama regiona, došli smo do crvene linije kada je riječ o broju stranaca. Moramo pažljivo voditi računa kome odobravamo privremeni, a kome stalni boravak, jer odluke koje danas donosimo imaju dugoročne posljedice“, upozorio je Dašić.
On je istakao da bi ulazak u EU mogao povećati pritisak na sistem azila, budući da bi Crna Gora, od dosadašnje pretežno tranzitne zemlje, mogla postati privlačnija za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
„Najveći izazovi biće sprovođenje postupaka povratka stranaca, obezbjeđivanje smještajnih kapaciteta i integracija osoba kojima bude odobrena zaštita. Sve to zahtijeva značajna finansijska sredstva, ali i administrativne kapacitete koje moramo dodatno jačati“, kazao je Dašić, ukazujući i na obaveze koje proizlaze iz novog evropskog Pakta o migracijama i azilu.
Kao jedan od najvećih izazova izdvojio je nedovoljne kadrovske kapacitete i potrebu za efikasnijom saradnjom institucija, posebno u postupcima odobravanja boravka i zapošljavanja stranaca.
„Ne gradimo sistem samo za trenutne potrebe, već za narednih 20 godina. Zato su nam potrebni snažnije institucije, brže procedure i bolja razmjena podataka između nadležnih organa. Moramo obezbijediti da privreda funkcioniše, ali i da naši građani usluge dobijaju u zakonom propisanim rokovima“, kazao je Dašić.
Kao primjer koliko brzo se migraciona slika može promijeniti, Dašić je naveo iskustvo Hrvatske, gdje je broj radnih dozvola za strance porastao sa oko 2.000 u 2010. na oko 200.000 u 2024. godini, što čini oko pet odsto domicilnog stanovništva.
Prema njegovim riječima, slična kretanja već su vidljiva i u Crnoj Gori, u kojoj danas živi oko 100.000 stranaca, na oko 600.000 stanovnika.
Đukanović je kazala da je usklađivanje vizne politike sa EU jedno od završnih mjerila za zatvaranje poglavlja 24. Od 1. novembra vize su uvedene za državljane Rusije, Bjelorusije, Kine, Turske i Saudijske Arabije.
„Uvođenje viza nije bilo pitanje izbora, već obaveza koju smo preuzeli na evropskom putu. Nastojali smo da evropskim partnerima objasnimo koliko su pojedina tržišta važna za naš turizam i ekonomiju, što je rezultiralo prolongiranjem uvođenja viza“, kazala je Đukanović.
Ona je najavila i uvođenje elektronskih viza (e-viza), koje bi trebalo da omoguće jednostavnije i brže procedure za strane državljane koji žele da posjete Crnu Goru.
Kako je pojasnila, novi vizni informacioni sistem, koji Ministarstvo vanjskih poslova razvija u saradnji sa UNDP-om, trebalo bi da bude spreman do početka naredne turističke sezone, dok je uvođenje e-viza planirano od maja.
Ipak, upozorila je da modernizacija sistema mora biti praćena jačanjem administrativnih i kadrovskih kapaciteta Ministarstva vanjskih poslova, diplomatsko-konzularne mreže i drugih nadležnih institucija.
Govoreći o migracionoj politici, Đukanović je ocijenila da će obezbjeđivanje radne snage biti jedan od važnih izazova za crnogorsku ekonomiju, naročito u turizmu i drugim djelatnostima koje se sve više oslanjaju na strane radnike.
Prema njenim riječima, Crna Gora mora pravovremeno da razvija mehanizme za uređeno zapošljavanje stranaca, uključujući bilateralne sporazume sa državama iz kojih dolazi značajan broj radnika.
„Ne možemo čekati početak turističke sezone da bismo počeli da rješavamo pitanje nedostatka radne snage. Potreban nam je strateški pristup, jasna procjena potreba privrede i efikasnija saradnja institucija. Bilateralni sporazumi mogu omogućiti brže i uređenije procedure zapošljavanja, uz olakšane bezbjednosne provjere i mehanizme povratka radnika u zemlje porijekla“, kazala je Đukanović.
Ona je rekla da je posebno važno uključiti privredni sektor, Zavod za zapošljavanje i nadležna ministarstva u procjenu deficitarnih zanimanja i planiranje potreba tržišta rada.
